Hrvatska VLADIMIR GREDELJ

'Učinit ću sve da zemljište na Prevlaci vratim njihovim vlasnicima'

Odvjetnik bivših vlasnika oduzetog zemljišta na Prevlaci Vladimir Gredelj ustvrdio je danas, na konferenciji za novinare, da je hrvatska vlast legalizirala komunističku pljačku te predočio dokumente koji, kako tvrdi, predstavljaju neoborivi dokaz da im je zemlju 1955. oduzeo jugokomunistički režim.

Njima se opovrgava Ministarstvo pravosuđa koje tvrdi da im je zemlja oduzeta na temelju odluke austrougarskih vlasti o izvlaštenju, istaknuo je Gredelj dodavši da je razočaran stavom ministra pravosuđa Orsata Miljenića da je zemljište oduzela Austrougarska. Ustvrdio je da se radi o zloporabi vlasti, politike i moći.

Riječ je o poljoprivrednom zemljištu od oko 100 hektara za koju je vlasnicima (oko 30-tak obitelji, od kojih Gredelj zastupa njih 29) ponuđena sramotno niska naknada od 10 do 80 lipa po četvornom metru, iako je realna cijena oko 300 eura s time da bi im bila isplaćena u obveznicama na dugi rok.

Predmet se trenutno nalazi u radu na Ustavnom sudu i Gredelj očekuje da bi odluka mogla biti donesena do kraja godine, no sumnja da će biti pravedna, a što bi omogućilo vraćanje stvari na početak i povrat zemlje vlasnicima. Gredelj je također rekao da je podigao i tužbu za naknadu štete vlasnicima zemljišta u visini od dvije milijarde kuna.

Ustvrdio da je slučaj Prevlaka primjer korupcije bez presedana, težak oko 30 milijuna eura, kojim se "upravljalo iz najvišeg državnog vrha pod dirigentskom palicom Ministarstva pravosuđa, a koje je tri puta mijenjalo, odnosno prilagođavalo mišljenje". Među njima je, naveo je, i tvrdnja da je Prevlaka vojnostrateški važna (kako zemljište ne bi bilo vraćeno), iako je to tako bilo samo za vrijeme bivše Jugoslavije i poznato da je demilitarizirana, a prostornim je planom predviđena izgradnja hotela i marina. Po Gredeljevim riječima država će na taj način nekolicini omogućiti stjecanje ogromnog bogatstva.

Gredelj je također izvijestio novinare da je o svemu, putem veleposlanstava, obavijestio članice Europske unije i zatražio da se protiv Republike Hrvatske poduzmu odgovarajuće mjere da bi se, kako tvrdi, sramotna situacija u hrvatskom pravosuđu dovela u okvire zakonitog djelovanja, pa i po cijenu pomicanja roka primitka Hrvatske u punopravno članstvo EU.

Gredelj je također rekao da je zgrožen stanjem u hrvatskom pravosuđu zbog neuvažavanja argumenata i osjećaja nemoći, ali da je spreman na sve kako bi se zemljište na Prevlaci vratilo njihovim vlasnicima i da od toga ne misli odustati ni pod koju cijenu.

Reakcija Ministarstva pravosuđa

'Postupak izvlaštenja na spornom zemljištu proveden je 1917. godine, temeljem Razvlastbene odluke Dalmatinskog namjesništva u Zadru, od 5. srpnja 1917. godine, broj: 32236/17. Temeljem spomenute Odluke, a u vezi s rješenjem Državnog sekretarijata za narodnu od 15. prosinca 1958. godine, broj: 1628/54., Kotarski sud u Dubrovniku donio je rješenje o uknjižbi, broj Z.24/59 od 12. siječnja 1959. godine.

Iz isprava koje je prezentirao odvjetnik Gredelj na konferenciji za novinare, a kojih je dio učinjen dostupnim Ministarstvu, proizlazi da naknada, za koju su bila deponirana sredstva na sudu, nije isplaćena svim prijašnjim vlasnicima, budući da nisu bili zadovoljni visinom predložene naknade i koju su oni potraživali cijelo vrijeme, međutim to ne znači da im predmetne nekretnine nisu izvlaštene.

Dapače, iste su im oduzete iz posjeda još ranije od strane austrougarske vojne oblasti na temelju Zakona o razvlašćivanju za svrhe građenja i radnje željeznica iz 1878. godine i Zakona o ratnim činjenjima iz 1912. godine. Austrougarske vlasti su spomenutom odlukom od 5. srpnja 1917. godine naložile da su „...svi unjiženi uživaoci kakovih prava na doli naznačenim česticama, dužni ustupiti c. i k. vojničkom eraru u neograničeno vlasništvo dotične čestice sa svim pravima, a to uz naknadu koja će se svojedobno ustanoviti od nadležnog c.k. kotarskog suda u smislu § 22 i slijedećih zakona 18. veljače 1878.!....“ .

U svim slučajevima u kojima su stranke pokrenule upravne sporove protiv drugostupanjskih rješenja Ministarstva pravosuđa, a koje je odlučivalo povodom zahtjeva za naknadu za povrat imovine oduzete u k. o. Vitaljina – poluotok Prevlaka, u smislu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Upravni sud je odbio tužbe i potvrdio rješenja Ministarstva.

Ivo Đović zastupan po Vladimiru Gredelju, odvjetniku iz Bjelovara, pred Ustavnim sudom podnio je tužbu radi povrede ljudskih prava zajamčenih člancima 26., 29., 48., 50. u svezi s člankom 14. Ustava Republike Hrvatske, počinjenih presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-9162/08 od 8. srpnja 2010. godine.

S obzirom da je postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, u tijeku, Ministarstvo ne može komentirati postupak pred tim sudom kao i druge postupke koji su još u tijeku u vezi s predmetnim nekretninama, već samo izložiti činjenice, kako je to i učinjeno', poručili su nam iz Ministarstva.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još