Hrvatska POVRATAK U OVE KRAJEVE

Dabar - glavna zvijezda u Ivanić Gradu

Znanstvenici iz 25 zemalja Europe, Azije i Sjeverne Amerike od ponedjeljka do četvrtka održat će šesti po redu Međunarodni simpozij o dabru u Ivanić Gradu, odakle je krenula uspješna hrvatska priča o povratku dabra u regiju. Simpozij okuplja 105 znanstvenika koji će izložiti 40 referata, a i toliko postera o najnovijim dostignućima u očuvanju najvećeg glodavca na sjevernoj zemljinoj polutki koji je već početkom 20. stoljeća bio opstao tek na malobrojnim staništima

Prof. dr. sc. Marijan Grubešić, profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu i jedan od organizatora skupa, kaže da će simpozij domaćim stručnjacima i vlastima biti vrlo važan kao izvor informacija o iskustvima iz drugih zemalja koje već imaju razrađene dokumente o upravljanju ovom vrstom.

'Dostigli smo brojnost i raširenost dabra u Hrvatskoj te moramo početi rad na planu upravljanja. U tome će nam biti vrlo korisna saznanja kolega iz, primjerice, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke i baltičkih zemalja', objašnjava Grubešić.

Dosadašnji monitoring, dodaje, pokazuje da je u Hrvatskoj prisutno oko 400 familija, odnosno preko 1000 jedinki, što je izniman uspjeh budući da 16 godina u Hrvatskoj dabrova uopće nije bilo. Grubešić je tada pokrenuo projekt povratka dabra, a za početak su odabrani vodotoci i vodene površine u šumi Žutica kraj Ivanić-Grada. Rijeke Lonja i Česma sa svojim starim rukavcima i novim tokovima, mrtvicama i barama, nastanjene su dabrovima u razdoblju od travnja 1996. do ožujka 1998. godine. Također su dabrovi ispuštani i u rukavce Drave kod Legrada. Potom su se iz Hrvatske proširili u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku i Austriju.

Biologinja Linda Bjedov, suradnica Biologija.com.hr-a, također sudjeluje u organizaciji simpozija i očekuje korisne informacije za buduće uspješno očuvanje dabra.

'Trenutno je neriješeno pitanje gospodarenja dabrom u Hrvatskoj, što otežava rješavanje pitanja zaštite dabrova, ali i od dabrova, odnosno šteta koje nastaju. Nužno je čim prije izraditi plan gospodarenja i definirati načine rješavanja daljnje zaštite dabra, ali i poduzimanje mjere u cilju sprečavanja ili sanacije šteta od dabrova', kazala je Bjedov.

Simpozij organizira Šumarski fakultet u Zagrebu, suorganizira Grad Ivanić Grad, a pokrovitelji su Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša, prirode i Hrvatske šume. Donatori su Agrokor, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatski lovački savez, Zagrebačka županija, Turistička zajednica Grada Ivanić Grada i Turistička zajednica Zagrebačke županije. Skup u 10 sati u ivanićgradskom Domu kulture otvara ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Mihael Zmajlović.

Europski dabar, Castor fiber, do početka 20. stoljeća nastanjivao je vodotokove i vodene površine gotovo cijelog europskog kopna, ali zatim je suzbijen na samo četiri rascjepkana lokaliteta u Norveškoj, Njemačkoj i Poljskoj te Francuskoj i Rusiji. Prvi europski simpozij održan je 1997. godine, od kada se broj sudionika i država stalno povećava.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još