Hrvatska INTERNA ANALIZA SLUŽBENIKA EK

Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte

U Europskoj komisiji u toku je procjena nekih od najvećih hrvatskih infrastrukturnih i energetskih projekata. Tportal je došao do jedne od analiza koja studije utjecaja na okoliš nekih od najvažnijih Vladinih investicija proglašava nelogičnima, nepotpunima i u suprotnosti s europskim direktivama

Dokument detaljno analizira kako tvrtke ovlaštene za izradu studija tvrdnje da 'projekt neće imati značajnog utjecaja na okoliš' donose nakon, naprimjer, jednodnevnog izleta i fotografiranja na Dunavu.

'Unatoč vrlo složenim pravilima za tvrtke koje traže ovlaštenje za izradu studija, čini se da nakon što steknu formalne uvjete više nema nikakve kontrole njihova rada. Investitori plaćaju te tvrtke, a ne postoji mehanizam ocjene njihovih proizvoda', ističe analiza napisana 16. srpnja ove godine na računalu jednog službenika (ime poznato tportalu) Opće uprave za okoliš EU.

Regulacija ušća Mure i Drave (Hrvatske vode)

Dokumentacija u ovom slučaju toliko je manjkava da cijeli projekt odmah treba stati dok se ne prikupe podaci, tvrdi službenik EK: 'Glavni problem – u usporedbi sa zahtjevima EU Direktive o staništima – jest u nepostojanju procjene o bilo kojem alternativnom rješenju, iako takvo rješenje postoji. U ovom slučaju, radi poštivanja zakona, Vlada Republike Hrvatske treba odmah zaustaviti IROPI postupak (IROPI, Imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa) i odbaciti sadašnji projekt sve dok se propisno ne ocijene održive alternative.'

Autor je dokument naslovio 'tAnnex: detailed evaluation of the impact studiest', s nazivom datoteke 'tAnnex. letter Minister-Julyt', mjesec dana nakon smjene bivše ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy i imenovanja ministra Mihaela Zmajlovića. Dokument nema oznake europskih institucija, ali ga je nedvojbeno napisao službenik Europske komisije.

Holy je prethodno naručila tri revizije studije utjecaja na okoliš HE Ombla, koje su negativno ocijenile utjecaj tog projekta na okoliš, a potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je: 'Prestanimo se igrati dječjeg vrtića, Ombla i Plomin moraju ići!'

Interna ocjena ovog službenika Europske komisije oštro kritizira ne samo studiju za HE Omblu, nego i druge megaprojekte aktualne i bivše vlade – reguliranje 53 kilometra Dunava uz Park prirode Kopački rit, kanal Dunav - Sava, plovni put Račinovci - Sisak, navodnjavanje doline Donje Neretve i prokopavanje ušća Mure i Drave usred rezervata Veliki Pažut.

Projekti čiji se troškovi mjere u milijunima i milijardama kuna – HE Ombla: 154 milijuna eura, kanal Dunav - Sava procijenjen je na četiri do pet milijardi kuna – opravdavaju se ekološkim studijama, često bez osnovnih argumenata, navodi izvještaj, a autori eko-studija ipak donose zaključke, odnosno nagađaju, u korist investitora.

Primjerice, na 53 kilometra Dunava planiraju se izgraditi 34 obaloutvrde i građevine radi povećanja plovnosti rijeke u skladu s europskim zahtjevima o plovnosti, tvrdi investitor Agencije za plovne putove, a autor ovog vrlo kritičnog izvještaja kontrira da studija ignorira europske propise.

Eko-studija o utjecaju kanala Dunav - Sava ignorira činjenicu da taj golemi prokop prolazi kroz najmanje dva područja ekološke mreže. Zapravo navodi taj podatak, ali nema komentara kako će spajanje dviju velikih rijeka utjecati na osjetljivu prirodu Spačvanskog bazena, velike jedinstvene šume hrasta lužnjaka.

Studija za uređenje savskog plovnog puta Račinovci - Sisak, piše autor izvještaja, neutemeljeno tvrdi da je utjecaj projekta isključen. To nije spriječilo Nikolu Ružinskog, bivšeg državnog tajnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, da 3. studenoga 2011. izda rješenje da je projekt 'prihvatljiv za okoliš'.

Prethodno je takvo rješenje Ružinski potpisao 5. srpnja 2011. za projekt navodnjavanja Donje Neretve, na osnovi studije koju također naš autor iz EU smatra neutemeljenom.

Značajan dio posvećuje prigovorima hrvatskih ekoloških udruga, ali onima koje su svoje stavove izrazile utemeljeno i u obliku primjedbi dostavile hrvatskim i EU institucijama. Te primjedbe sažeo je po natuknicama za svaki projekt i ocijenio koliko je poštivano mišljenje javnosti u postupku odobravanja pojedinog projekta.

214640,201115,199162,214457
U nastavku donosimo naglaske iz izvještaja, koji detaljno, na 53 stranice teksta, raščlanjuje nelogičnosti i manjkavosti studija hrvatskih projekata.

Hidroelektrana Ombla (HEP, 154 milijuna eura)
Najvećim problemom procjene utjecaja na okoliš gradnje elektrane Ombla autor smatra dio posvećen bioraznolikosti, koji ne nudi nikakve dokaze: 'Razina na kojoj je ocijenjen utjecaj na bioraznolikost može dokumentirati odjeljak o utjecaju na tlo, biljke i životinje, koji kaže: 'Utjecaj HE Omble na tlo, biljke i životinje kopna sveden je na najmanju moguću mjeru, jer je postrojenje predviđene hidroelektrane, osim komandne zgrade, smješteno u podzemlje. Zajednica šišmiša koja će za vrijeme izgradnje zbog uznemiravanja napustiti prostor Viline špilje najvjerojatnije će ga nakon izgradnje HE Ombla ponovno naseliti.' Općenit zaključak o utjecaju na živi svijet da 'predviđeni zahvati nakon puštanja hidroelektrane u rad, uz održavanje protočnosti na izvorištu rijeke Omble u zadanim okvirima, neće negativno utjecati na živi svijet izvorišnog jezerca i Rijeke Dubrovačke', nije prihvatljiv.'

Regulacija vodnog puta na Dunavu od 1380. do 1433. riječnog kilometra (Agencija za plovne putove)
'Projekt ne uzima u obzir ništa drugo osim tehničkih zahtjeva. Od predviđenih građevina 40 posto ih je otkazano jednostavno na osnovi negativnog mišljenja Javne ustanove Kopački rit, bez ikakvog objašnjenja, a ciljevi projekta ostali su nepromijenjeni. Projekt ignorira sve najnovije dokumente relevantne za Dunav, pogotovo Zajedničku izjavu o načelima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštitu okoliša u slivu rijeke Dunav iz 2007. godine i Vodič za dobre prakse i održivo planiranje vodenih putova iz 2010. godine.'

'Autori AA studije (ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, op. a.) posjetili su područje projekta i na potezu od 53 kilometra bili na jednodnevnom izletu, fotografirajući na lokacijama za predviđene građevine. Nikakvih drugih terenskih obilazaka nije bilo, cijela AA bila je desktop studija.'

Kanal Dunav – Sava (Vlada RH, procjene troškova između četiri i pet milijardi kuna)

'Studija navodi dva područja nacionalne ekološke mreže (...) i specificira da će predloženi kanal Dunav - Sava presijecati najmanje jedan od njih (Spačvanski bazen). Ali ne daje ocjene o mogućem utjecaju projekta na to područje.' 'Uslijed nedostatka bilo kakvih podataka o vrstama i tipovima staništa, utjecaj predloženog kanala Dunav-Sava ne može se procijeniti. Iako kanal prolazi kroz dva područja ekološke mreže (buduća Natura 2000), nisu napravljene procjene niti je objašnjeno zašto nije izrađena ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.'

Uređenje savskog plovnog puta i određivanje regulacijske linije Save od Račinovaca do Siska (Agencija za plovne putove)
Odluka na koja će staništa i vrste (projekt) utjecati je subjektivna i nepotkrijepljena – čak i sasvim jednostavno – opravdavanjem. Naprosto 'utjecaj je isključen', kako kažu autori studije. 'Gotovo nikakvi kvalitativni i kvantitativni podaci nisu navedeni, a čak i kada jesu (što je vrlo rijetko) ne slijede nikakva razmatranja o značaju utjecaja. U vezi s primjerom vrste orla štekavca, studija kaže da će 40 posto njegove populacije u cijeloj zemlji možda biti pod utjecajem, a u sljedećoj rečenici da taj utjecaj neće biti značajan – bez ikakva opravdanja.'

Pilot projekt navodnjavanja Donje Neretve - podsustav Opuzen (Hrvatske vode)
'Prije studije utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu nije napravljena ni inventarizacija ni studija o migracijama riblje faune. AA studija nagađa da će se sve nepostojeće informacije prikupiti u budućnosti i na osnovi te (neopravdane) procjene zaključuje da neće biti značajnog utjecaja. Takav pristup je neprihvatljiv.'

Što je s gradnjom betonskog platoa za branu koji će prijeći preko cijele Neretve kao blok dužine 110, širine 27 i visine dva metra? 'Ovaj divovski prag u toku rijeke definitivno će promijeniti okoliš, hidrološke uvjete, dno rijeke itd. Samo fizički utjecaj na dinamiku protoka rijeke i povezane promjene u hidromorfološkoj strukturi mogu značajno utjecati na sve životinjske i biljne zajednice na dnu, kao i na ostale organizme. Nedostaje bilo kakva procjena o ovome.'

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još