Hrvatska IZ STANA U PRENOĆIŠTE

Eksplozija ovrha Hrvatskoj donijela val novih beskućnika

Dok službeni podaci govore o ogromnom porastu broja nekretnina koje su zbog ovrha završile na bubnju, pomoćnik ravnatelja Crvenog križa Zagreb Zvonko Mlinar i voditelj prenoćišta za beskućnike u Velikoj Kosnici kaže kako će uz najavljena poskupljenja za jesen, što će značiti i pad standarda, biti sve češće slučaj da u prenoćište dolaze upravo oni građani koji su zbog nemogućnosti plaćanja kredita završili bez krova nad glavom

'Evo, upravo smo primili šest novih korisnika, od toga se kod dvoje radi o ovrhama. Mislim da će toga biti sve više. Nisu problem samo ovrhe, tj. nemogućnost plaćanja kredita, sve je skupo, grijanje, režije, sve', kaže Mlinar za tportal.

No, dodaje, koliko god to neobično zvučalo, sretni oni koji dođu u Kosnicu. Naime, kaže kako je velik broj onih koji žive u neljudskim uvjetima, bez struje, vode ili grijanja, dok u prenoćištu imaju sve to.

Od rujna 2009. godine do danas, broj nekretnina koje su se našle na bubnju zbog ovrhe porastao je za 110 posto – pokazuju brojke iz očevidnika nekretnina pod ovrhom koji vodi HGK. Dok su prije tri godine u ovo vrijeme na bubnju bile 553 nekretnine, sada su u očevidniku bile 1.164 nekretnine.

Riječ je o 469 kuća i 128 za stanova, ostalo se pak odnosi na livade i oranice, šumska zemljišta i slično. U kolovozu prošle godine, usporedbe radi, za dražbu je bilo najavljeno 329 kuća i 102 stana, a u siječnju 2008. godine ukupno je bilo 250 obavijesti o dražbama nekretnina, dakle i kuća i stanova, kao i ostalog zajedno, piše Novi list.
174996,174996,199996,205825
Koliko je stvarno beskućnika u Hrvatskoj, ne zna se. Za Zagreb su službene procjene da ih je 400 i ta brojka se vrti godinama, no Mlinar procjenjuje da je oko pet tisuća osoba u Zagrebu bez krova nad glavom.

Mlinar pak ističe da je zakonski okvir glavni problem beskućnika i osoba koje se brinu za njih. Naime, u starom Zakonu uopće nije postojala kategorija u koju bi beskućnike svrstali, dok novi Zakon o socijalnoj skrbi nije donio željene promjene. 'Zakon je samo zakomplicirao situaciju', kaže Mlinar i pojašnjava kako su nakon njegovog donošenja nastali problemi za sve one koji se bave problemom beskućnika.

Naime, briga za prenoćišta, tj. njihovo financiranje prepušteno je tijelima lokalne samouprave. Tako u Zakonu piše da tijela lokalne samouprave moraju osigurati rad prenoćišta, a u drugom dijelu stoji da to moraju 'prema svojim mogućnostima'.
Osim u Zagrebu i Puli, lokalne vlasti nisu ispunile tu obvezu jer im ipak Zakon ostavlja mogućnost da 'ne budu u mogućnosti'.

Mlinar kaže kako je rješenje u osnivanju posebne kategorije ustanove u sustavu socijalne skrbi koja bi se zvala privremeno prenoćište. 'Naši korisnici su definirani kao beskućnici oni su iz svih područja socijalne skrbi, psihički bolesnici, osobe s mentalnom retardacijom, maloljetnici, starci', zaključuje voditelj najvećeg zagrebačkog prenoćišta.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još