Hrvatska LINIĆEV ŠOK-PRORAČUN ZA 2013.

Deset tisuća državnih činovnika dobit će otkaz!

U idućoj godini Hrvatska bi napokon trebala početi provoditi ozbiljnu racionalizaciju državne administracije, dakle smanjiti broj zaposlenih u državnim i javnim službama. Prema informacijama koje je tjednik Globus dobio iz Vlade, već na prvim sastancima na kojima se raspravljalo o državnom proračunu za 2013. godinu, ministar financija Slavko Linić dao je do znanja kolegama da se masa novca za plaće u javnim i državnim službama mora smanjiti za barem još milijardu kuna

'Ali ušteda od milijardu kuna mora se postići smanjenjem broja zaposlenih u javnim i državnim službama. U pregovorima sa sindikatima postigli smo moguće uštede na regresu, božićnicama, troškovima prijevoza i drugim stavkama vezanima uz plaće. Tu više nema prostora za uštede, već samo smanjenjem broja zaposlenih', objasnio je za Globus jedan član Vlade.

Neslužbene Vladine računice govore da to znači rezove u državnoj administraciji za najmanje 10 tisuća ljudi.

Može li Vlada dogodine toliko smanjiti broj zaposlenih u državnoj i javnoj administraciji?

Globusovi sugovornici iz Vlade tvrde da može i mora. Računaju pri tome i na činjenicu da će velik broj državnih zaposlenika dogodine imati uvjete za odlazak u mirovinu. A i Vlada će stimulirati odlazak zaposlenika iz državne administracije.

U pripremi je zakon kojim će država stimulativnim otpremninama pokrivati razliku između pune starosne i prijevremene mirovine. Taj bi zakon trebao biti prihvaćen do kraja ove godine, a u primjeni već početkom iduće.

To znači da bi zaposlenici iz državne i javne uprave koji nemaju uvjete za punu starosnu mirovinu mogli od države dobiti otpremninu preko mirovinskih osiguravajućih društava i tako si osigurati punu starosnu mirovinu.

Državi bi se takav model isplatio jer su mirovine ipak manje od plaća, pa bi i trošak otpremnina bio manji nego trošak za plaće.

Vlada mora i dalje rezati proračunske rashode jer želi dosljedno poštovati Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji joj nalaže da svake godine smanji deficit za barem jedan postotni bod BDP-a. A istovremeno, 2013. godine dobiva i nove rashode na koje ne može utjecati, odnosno ne može ih izbjeći ili smanjiti.

Naime, nagodinu Hrvatska mora u zajednički proračun EU-a uplatiti 1,7 milijardi kuna jer će od 1. srpnja biti punopravna članica. Trošak financiranja kamata za kredite iduće godine veći je za čak dvije milijarde kuna nego u ovoj godini. Tako će sav deficit u iznosu od 10 milijardi kuna u proračunu za 2013. godinu biti potrošen za plaćanje kamata na kredite.

'Eto, već u startu smo u minusu za gotovo četiri milijarde kuna. Zato moramo i dalje štedjeti', požalio se Globusu jedan od ministara.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još