VRANČIĆ UZVRAĆA GRČIĆU

Dvorana na Višnjiku ima najnižu cijenu po sjedalici u Hrvatskoj

08.09.2012 u 11:42

Bionic
Reading

Povodom Odluke Vlade RH o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za utvrđivanje stvarnih obveza Vlade RH u realizaciji plaćanja višenamjenske gradske dvorane športsko-rekreacijskog centra Višnjik u Zadru, zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić priopćenjem je odlučio upozoriti javnost na, kako kaže, 'netočne, nepotpune i iskrivljene podatke koje je iznio potpredsjednik Vlade RH prof. dr. sc. Branko Grčić i time na tendenciozan i politikantski način predstavio javnosti još jednu lošu hrvatsku priču'

U priopćenju, između ostalog, stoji da su obveze Vlade u sufinanciranju izgradnje dvorane Krešimira Ćosića na Višnjiku definirane odlukama Vlade RH od 12. listopada 2007. godine i 14. studenoga 2008. godine. Prema njima, Vlada se obvezala isplatiti Gradu Zadru milijun kuna u fiksnom iznosu i to sljedećom dinamikom: u 2008. godini 15 milijuna kuna, od 2009. do 2013. godine 11 milijuna kuna te od 2014. do 2016. deset milijuna kuna.

Gradonačelnik Vrančić ističe da je na osnovu tih podataka očito da je obveza Vlade jasna i da ima svoj kraj - 2016. godine. Vrančić također naglašava da je poznata točna vrijednost izgradnje višenamjenske dvorane Krešimira Ćosića na Višnjiku koja iznosi 227,7 milijuna kuna, kao i izvori i način financiranja od strane Grada Zadra.

Prema dostupnim izvorima, dvorana Krešimira Ćosića izgrađena je po najnižoj cijeni u Hrvatskoj po kriteriju 'cijene po sjedalici' koja iznosi 3.576 eura. Cijena sjedalice u isto vrijeme građenoj riječkoj dvorani Zamet je 9.782 eura, osječkog Gradskog vrta 6.600 eura, zagrebačke Arene 5.393 eura. Skuplje su i dvorane u Europi: za 1.817 eura po sjedalici skuplja je od zadarske dvorana Stožice u Sloveniji, za 1687 eura sjedalica dvorane Sopot u Gdansku, a za 1124 eura ona u ISS Dome u Düsseldorfu Približnu cijenu, 207 eura po sjedalici skuplju, dostigla je tek porečka Žatika. U usporedbi su navedene dvorane koje su izgrađene u istom ili vrlo bliskom vremenskom razdoblju.

Posebno treba istaknuti da, za razliku od ostalih, jedino zadarska dvorana ima i četiri suvremene pomoćne dvorane koje udovoljavaju svim sportskim standardima. U predmetu sufinanciranja izgradnje zadarske dvorane Krešimira Ćosića Vlada RH ima jasnu obvezu - i rokove i iznose. Bilo bi zanimljivo usporediti tu obvezu s obvezama financiranja ostalih hrvatskih dvorana u kojima se održavalo SP u rukometu, čiji su iznosi višestruko veći od zadarskog, ali Vlada za njih ne osniva povjerenstva. Razmontiravanje i prenamjena zemljišta zadarske dvorane po 'londonskom modelu', u interpretaciji predsjednika Vlade Zorana Milanovića nisu prihvatljivi, s obzirom na to da u njoj svakodnevno vježba ili se rekreira preko 1000 korisnica i korisnika svih uzrasta u više sportova te nije građena za jednokratnu uporabu, ističe se u priopćenju koje završava sljedećim zaključkom:

'Izgradnja športske dvorane u Zadru namjerno se problematizira radi političkih efekata i u svrhu predstojećih lokalnih izbora, a osnivanjem povjerenstva priprema se alibi za neispunjavanje ugovorima preuzetih financijskih obveza države prema Gradu Zadru, što je, naravno, samo po sebi skandalozno i neprihvatljivo, a što bi ciljano nanijelo znatne financijske poteškoće Gradu Zadru, a najkonkretnije - korisnicima gradskog proračuna.