Hrvatska SPLIĆANIN NA FACEBOOKU VLADE

U 30 godina država nam uzme 420.000 kuna?!

Hit lajkanja i komentiranja u srijedu na Vladinoj Facebook stranici bila je analiza anonimnog posjetitelja stranice koji se zaštitio nadimkom Splićanin, prema kojoj radnik s prosječnom plaćom od 6.000 kuna pola svoje zarade prepušta državi

Zarada od kamata

Da ste kojim slučajem tih 630.673,20 kuna u ratama od 1.751 kuna stavljali na banku uz kamatu na štednju od četiri posto, za 30 godina na računu biste imali nevjerojatnih 1.203.836 kuna. A kolika je mjesečna kamata na toliki iznos? Ako je kamata četiri posto godišnje, tada bi vam mjesečna ‘mirovina’ od ovakve štednje iznosila 3.941 kuna, što je za 1.431 kuna više od državne mirovine.

Splitski fejsbukovac, piše Slobodna, polazi od toga da plaća od 6.000 kuna, petstotinjak kuna veća od prosječne u zemlji, u bruto iznosu doseže 8.759, a u apsolutnom iznosu, kad se pribroje doprinosi koje poslodavac uplaćuje, 10.090 kuna. Prema tome, piše Splićanin, već u startu radnik s državom dijeli svoju zaradu u postotnom odnosu 51,37:48,36. No, kada se računica primijeni na izračun mirovine, dolazi se do još poraznije situacije za radnog čovjeka.

Naime, prema istome izvoru, na prosječnu plaću od 6.000 kuna tijekom radnog staža od 30 godina radnik uplati 630.673 kune doprinosa. S druge strane, pod uvjetom da je otišao u mirovinu s navršenih 65 godina i doživio prosječnu starost u Hrvatskoj od 72 godine, taj isti umirovljenik ima pravo na mirovinu od 2.510 kuna. Ako poživi prosječnih 72 godine života, u prilici je primiti samo 210.883 kuna.

'Što je s mojih ostalih 419.789 kuna koje sam uplatio?' pita Splićanin ocjenjujući takav ‘ugovor’ građana i države ‘zelenaškim’ i, prema važećim zakonima, nevažećim.

U moru odobravajućih komentara Splićaninove analize, Martina Qu piše kako rečenih 419 tisuća kuna ‘dajemo za umirovljenike koji su išli u privremenu mirovinu pa se opet zaposlili, pa sad primaju plaću i mirovinu i zauzimaju mjesta nas koji smo na Zavodu’, dok Srpanj Car konstatira kako danas ima ‘više osobnih dohodaka koji se isplaćuju iz proračuna nego što ima osobnih dohodaka iz kojih se porezi i doprinosi uplaćuju u proračun’. Eto što ti je generacijska solidarnost.

PITANJA KOJA JE 'SPLIĆO' POSTAVIO VLADAJUĆIMA:

1. Mislite li stvarno da je građane potrebno dodatno opterećivati nametima i porezima? Nije vam dovoljno 50 posto nečijih primanja?
2. Ovaj iznos davanja u poslovnom smislu smatrao bi se zelenaškim poslom i ništavnim ugovorom? Je li moja domovnica zelenaški ugovor mene i države? Trebaju li građani tražiti poništenje takvih 'ugovora'?

Proučavajući dobivene podatke dolazimo i do sljedećeg:

1. Iz ove plaće na ime zdravstvenog osiguranja (osnovnog, ne posebnog, sada kada je 1. 5. smanjen sa 15 na 13 posto) uplaćujemo državi 1.138,71 kuna.
Je li to mala svota pa je potrebno uplaćivati još dodatnih 130 kuna dopunskog?
2. Iz ove plaće na ime mirovinskih osiguranja uplaćujemo 1.751,87 kuna. Da sam radio 30 godina, kad napunim godine starosti, imao bih mirovinu u iznosu od 2.510,52 kuna.

212102,196902,212547,212913

U razdoblju od 30 godina radnog staža uplatio bih na ime mirovinskog osiguranja 630.673,20 kuna (bez prinosa i oportunitetnog troška kamata da sam te novce uplaćivao na ime štednje).
Prema WHO-u (Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji), prosječna dob života muškaraca u Hrvatskoj je 72 godine života.
Znači da ću dobivenu mirovinu primati sedam godina (od 65. godine do 72), znači da će mi država isplatiti mirovinu 210.883,68 kuna.
Što je s mojim ostalim novcima, 419.789,52 kuna (ako zanemarimo kamate, prinose i sl.)

PITANJE SVIH PITANJA:

1. TKO JE TU LUD?

Pripadnici vladinog community management tima na svaki su pojedini primjerak istog pitanja odgovorili identičnim odgovorom: 'Premijer Milanović odgovorio je na pitanje u vezi s poreznim opterećenjem plaće. 'Ukupno opterećenje je negdje u europskom prosjeku, no problem je kako se to troši. U Hrvatskoj je problem neracionalnost: imamo krivi fokus, Hrvatska neracionalno troši. Smanjujemo zdravstveni doprinos, moramo ljudima dati da rade.'

Također su kao odgovor na neka od pitanja priložili i ovaj video.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još