MMF-OVA DOBIT OD PRODAJE ZLATA

Vlada daje 324 tisuće eura Fondu za smanjenje siromaštva!

30.08.2012 u 14:48

Bionic
Reading

Od MMF-ove prodaje zlata tijekom 2009/2010. djelomično će profitirati i Hrvatska. Naime, svotu koju će država dobiti od MMF-a Vlada će djelomično zadržati, dok će dio novca otići u Fond za smanjenje siromaštva i rast

Naime, kako se čulo na današnjoj sjednici Vlade, MMF je krajem veljače donio odluku da će neočekivanu dobit od prodaje zlata podijeliti zemljama članicama, i to proporcionalno njihovim kvotama. No novac će na račune država sjesti tek kada MMF dobije jamstva da će u korist Fonda za smanjenje siromaštva i rast biti prikupljeno barem 90 posto sveukupnog iznosa za raspodjelu. Sukladno tome, Vlada je donijela odluku da u taj fond donira čak polovicu iznosa koji treba dobiti od MMF-a, odnosno 324 tisuće eura od sveukupnog iznosa od 648 tisuća eura.

'To nije tako beznačajan iznos, toliko iznose godišnji troškovi naše diplomacije u Bruxellesu', prokomentirao je na sjednici Vlade premijer Zoran Milanović.

Nešto ipak manja svota novca, današnjom odlukom Vlade, bit će povučena iz proračunske zalihe. Točnije, gotovo četiri milijuna kuna povučeno je iz zalihe, i to da bi se podmirili troškovi koji će ove godine nastati po ugovorenim obvezama pružanja odvjetničkih, pravnih i drugih stručnih usluga vezanih uz arbitražni postupak (91 tisuća kuna), za isplatu mjesečnih renti po sudskim presudama (više od 175 tisuća kuna) te za podmirenje naknada i troškova po sudskim presudama (više od 3,5 milijuna kuna).


Vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluku prema kojoj se od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji osobne iskaznice izdane prije 1. siječnja 2003. više neće moći koristiti kao putne isprave. Drugim riječima, svi oni koji će nakon 1. srpnja 2013. htjeti prijeći granicu sa Slovenijom, Mađarskom, Italijom i BiH, i to samo s osobnom iskaznicom koja datira prije 2003, morat će izraditi nove. Odluka je, objašnjeno je na sjednici Vlade, dio usklađivanja s EU-om, jer Europska unija smatra da osobne iskaznice starije od 2003. godine nisu u skladu s međunarodnim standardima zaštite.

Vlada o kolektivnim ugovorima

Nakon što je Vlada početkom kolovoza donijela odluku o pokretanju otkazivanja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, na sjednici je donesena odluka o pokretanju pregovora o sklapanju granskih kolektivnih ugovora, i to za područje socijalne skrbi, zdravstva i zdravstvenog osiguranja, za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna, za zaposlenike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te za znanost i visoko obrazovanje.

'Granski kolektivni ugovori u pojedinim odredbama vezani su uz Temeljni kolektivni ugovor. U cilju izbjegavanja pravne nesigurnosti zbog kojih može doći ukidanjem Temeljnog kolektivnog ugovora pokrećemo pregovore u granskim dijelovima. U slučaju da sindikati ne zaključe sporazum o sastavu i broju pregovaračkog odbora, zadužuju se ministarstva da pokrenu postupak utvrđivanja reprezentativnosti', pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Vlada je, osim toga, ovlastila CARNet da Ministarstvu socijalne politike i mladih pruži pomoć vezanu uz razvoj, izgradnju i održavanje infrastrukture te mrežnih i aplikativnih servisa informacijskog sustava socijalne skrbi. Drugim riječima, sustav socijalne skrbi krenut će s informatizacijom da bi se sredila evidencija i dovela u red isplata raznih socijalnih naknada.

'Utvrdit će se stvarni korisnici socijalnih naknada jer sada ima i ljudi u sustavu koji dobro žive od akumuliranja naknada i uzimaju više od prosječne plaće u Hrvatskoj, a to destimulira zapošljavanje', prokomentirala je resorna ministrica i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić