Iako je saborsko predsjedništvo u travnju, kad je odlučivalo o ukidanju pokroviteljstva Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu, zaključilo da će se u Hrvatskoj ubuduće aktivnije obilježavati Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, 23. kolovoza, Sabor nije pripremio nikakav program kojim će obilježiti sutrašnji spomendan, što oporbeni HDZ tumači kao 'ideološku podjelu žrtava'
O zaključcima Sabora novinare je u travnju izvijestio predsjednik Sabora Boris Šprem, koji je tada najavio i da će Sabor najesen u prvom čitanju raspravljati o zakonskim izmjenama kojima će se utvrditi da se 18. studenoga uz sjećanje na tragediju Vukovara obilježava i spomendan sjećanja na sve hrvatske žrtve pale za slobodu i neovisnost.
Obnašatelj dužnosti predsjednika Sabora Josip Leko je rekao kako ne zna na što je točno mislio Šprem kada je najavio 'aktivnije obilježavanje' Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, te da za sutra nije planirana nikakva posebna aktivnost Sabora ni njegovih odbora. Rekao je, međutim, da će vjerojatno netko u ime Sabora dati izjavu vezanu uz sutrašnji spomendan.
Za razliku od Sabora, vodstvo HDZ-a sutrašnji je spomendan odlučilo obilježiti na svim stranačkim razinama pa će ogranci HDZ-a u svim sredinama položiti vijence na grobišta žrtava poraća Drugog svjetskog rata te na Golom Otoku, kao i uz spomenik u spomen-području Jasenovac.
HDZ-ovci vladajuće prozivaju da ideološki dijele žrtve. 'Imamo žrtve i žrtve koje to nisu jer politički ne pašu jednoj strani. Riječ je o ideološkoj podjeli i kršenju ljudskih prava žrtava i njihovih obitelji', rekla je glasnogovornica HDZ-a Silvana Oruč Ivoš, te dodala kako je 'zastrašujuće da se u 21. stoljeću sve žrtve ne poštuju jednako'.
Upozorila je da Hrvatska, unatoč prihvaćenim europskim rezolucijama, još nije obilježila grobišta iz poraća Drugog svjetskog rata, što, priznaje, nije krivnja samo sadašnje vlasti.
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma donesenom 2008., a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009.
EP je sve vlade i parlamente članica EU pozvao na provedbu te rezolucije, a 23. kolovoza kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima Hrvatska slavi od lipnja prošle godine, kada je proglašen spomendanom i uvršten u zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.
