To se posebno odnosi na nedavne izjave ministra Veljka Ostojića da ćemo do kraja sezone od stranih turista uprihoditi oko sedam milijardi eura.
Dok velike turističke sile, poput Italije i Španjolske, koriste tzv. satelitsku bilancu turizma, sofisticirane izračune ukupnog financijskog učinka turističkih putovanja i različitih oblika turističke potrošnje na gospodarstvo zemlje, Hrvatska se i dalje uglavnom pouzdaje u brojanje gostiju, zajedno s još nekim parametrima koji ne daju cjelovitu sliku o utjecaju turizma na domaći gospodarski krvotok, piše
portal Radija 101.
'Svi podaci o prihodima hrvatskog turizma prilično su sumnjivi jer i dalje ne znamo o čemu je točno riječ kad ministar kaže da imamo sedam milijardi eura od stranih turista. Potrošnja se alocira u različitim biznisima, od hotela, avioprijevoza i autocesta, do trgovina i benzinskih crpki, a tu virtualnu potrošnju ne možemo zahvatiti sustavom statistike i računovodstva koji se provode u Hrvatskoj', ističe Miroslav Dragičević iz konzultantske kuće Horwath.
Nepouzdanost anketiranja na graničnim prijelazima i aerodromima, kao jednog od ključnih orijentira u izračunu zarade od turizma, nije baš najbolji način prikupljanja podataka.