Hrvatska REDUKCIJA VODE

Suša u Istri ne briše golf iz županijskih planova

Istarska županija ove godine opet je morala uvesti redukciju opskrbe stanovništva vodom, ali u županijskom Prostornom planu ipak neće reducirati broj lokacija za gradnju golf terena, velikih potrošača vode

Ne bi li sačuvali tekućinu neophodnu za život ljudi, istarski župan Ivan Jakovčić zabranio je u srpnju korištenje vode iz javnog vodoopskrbnog sustava za zalijevanje zemljišta, pranje vozila, poslovnih građevina, instalacija te sredstava za rad i skladištenje i svega što nije neophodno. Vode u vodovodu naprosto nema za sve što bi se moglo raditi, jer podneblje na pritisak razvoja odgovara sušom.

Uključuje to i golf terene, za čije navodnjavanje u mediteranskim područjima treba višestruko više nego za poljoprivredne površine, ali ipak iz prostorno-planske dokumentacije ne izbacuju se 23 lokacije predviđene za razvoj kapaciteta za ovaj sport.

Iako županijski dokumenti nalažu navodnjavanje iz drugih izvora, poput vlastitih, ili pročišćavanje kanalizacijskih voda, jedini za sada izgrađen golf teren u Istri 'Crveni vrh' kod Savudrije ovisi o vodi iz vodovoda.

Potvrdila je to Glasu Istre tadašnja direktorica Rezidencije Skiper Ljubica Marfan u kolovozu 2009. godine rekavši da se navodnjava pitkom vodovodnom vodom.

Kako je od kraja srpnja vodovod zatvoren, terena 'Crveni vrh' uskoro neće biti. 'Teren je suh kao barut, uskoro ga neće biti', potvrdila nam je službenica Rezidencije Skiper u kratkom telefonskom razgovoru, ne želeći detaljnije objasniti kako će tvrtka riješiti aktualni problem sa sušom.202406,148599,86506,37004
U međuvremenu, dozvolu za ovakvo korištenje vodovoda dobili su još neki golf tereni, primjerice u Vrsaru, Umagu i Novigradu, iako Prostorni plan nalaže opskrbu iz drugih izvora vode.

Rasipanje vode

Dušica Radojčić navodi da je za navodnjavanje terena za golf u Istri godišnje potrebno između 6000 i 7000 prostornih metara vode, dva tri puta više nego u poljoprivredi. Analiza Europske agencije za zaštitu okoliša iz ožujka 2009. godine ističe podatak o prosječnoj potrošnji između 6500 do 10 tisuća kubika vode po hektaru godišnje. U Španjolskoj još je gore. Studija Svjetskog fonda za prirodu (WWF) otkrila je da se u toj zemlji na navodnjavanje jednog hektara terena za golf godišnje mora potrošiti između 10 i 15 tisuća kubika vode po hektaru. Tereni u toj zemlji protežu se na površini od 50 do 150, pa WWF procjenjuje da prosječni teren u toj zemlji godišnje troši oko milijun kubika vode – ravno gradu s 12 tisuća stanovnika.

Pročelnik Istarske županije za turizam Branko Blažina navodi koje su propisane mjere - pročišćavanje otpadnih voda iz naselja, postojeći vodoopskrbni sustavi izvan funkcije, postojeći prirodni izvori slatke vode, viškovi vode iz vodovoda, desalinizacija mora i slično. Praksa u mediteranskim okruženjima u kojima manjka vode, dodaje, predviđa još gradnju retencija.

'Takva jezera pune se u periodu kada ima viška vode, a prazne u ljetnim periodima kada je manje vode. Jezera su u dvostrukoj ulozi, odnosno sastavni su dio igrališta, kao hazardi, i sastavni dio sustava za zalijevanje', tvrdi Blažina.

Vodovod je dakle samo izvanredan izvor vode, a već na prvom izgrađenom terenu 'Crveni vrh' postao je redovan.

U ekološkoj udruzi Zelena Istra od početka širenja golferske ideje u Istri upozoravaju na ovaj sukob između privatnog interesa golferskog miljea i javnih potreba stanovništva za osnovnim sredstvom za život. Dušica Radojčić, predsjednica udruge, smatra da golf igralištima treba zabraniti korištenje vode iz vodovoda čak i kad vode ima, odnosno uvesti im obavezu izgradnje sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

Prema podacima Zelene Istre, za gradnju golf terena se dopušta planiranje sustava vodoopskrbe u cijelosti na osnovi javnog vodoopskrbnog sustava.

'Jedno od osnovnih pravila kod izgradnje golf igrališta trebalo bi biti izbjegavanje konkurencije s ostalim korisnicima, a to je snabdijevanje vodom za piće i potrebe navodnjavanja u poljoprivredi, koji ne bi smjeli biti ugroženi. Međutim, izrađivači studija utjecaja na okoliš za golf igrališta ne uzimaju u obzir potrebe poljoprivrede prilikom izrade studija, niti se na županijskoj razini netko potrudio uskladiti planiranje potrošnje vode svih planiranih golf igrališta s velikim količinama voda potrebnih za navodnjavanje u poljoprivredi, naročito u periodima kada je ukupna potražnja za vodom velika', kaže Radojčić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još