Unatoč brojnim pokušajima reforme, hrvatski zdravstveni sustav na korak je do sloma jer troši mnogo više novca nego što ga ima na raspolaganju. Veledrogerije su odlučile zaštititi svoje interese i smanjiti isporuku lijekova, što ugrožava zdravlje pacijenata. O naizgled bezizlaznoj situaciji svjedoče alarmantni apeli bolničkih ravnatelja.
Došlo je do toga da se onkološkim bolesnicima prolongira početak terapije. 'Dvama bolesnicima terapija je odgođena za dva dana, ali zbog toga nisu imali posljedice. Manjak lijekova najveći je na onkologiji i hematologiji. U vrlo teškoj smo situaciji, ali još uvijek uspijevamo pružiti maksimalnu zdravstvenu skrb. Razgovarao sam s čelnim ljudima HZZO-a i odgovornima u Ministarstvu zdravstva i obećano mi je žurno rješavanje problema, vjerojatno već početkom sljedećeg tjedna', kaže dr. Tršinski.
200442,196942,193897,188182
To 'žurno rješavanje problema' vjerojatno znači samo neplaniranu proračunsku intervenciju za prenapregnuti bolnički proračun, što nikako nije trajno rješenje. To znaju i u Zadru. Ravnatelj tamošnje bolnice, dr. Dario Nakić iznosi da su od Ministarstva dobili 1,2 milijuna kuna, što je kap u moru dugovanja koja su se popela na 65 milijuna kuna. S druge strane, zadarska je bolnica HZZO-u fakturirala 130 milijuna kuna, ali nije dobila ni lipe, piše
Večernji list.
'Mi smo imali problema prije mjesec dana i to smo prebrodili te sada radimo normalno, ali problem nije riješen dugotrajno, osim kliničkim centrima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, za što je kriv naš zdravstveni sustav koji neprekidno stvara dugove. Na taj su problem ravnatelji takozvanih malih bolnica pokušali ukazati ministru u travnju, ali ništa se nije promijenilo', otvoreno će dr. Nakić.
I Krunoslav Šporčić, ravnatelj vinkovačke bolnice, boji se što će biti na jesen.
Dug u hrvatskom zdravstvu premašuje pet milijardi kuna te nastavlja rasti. Problema s lijekovima nemaju klinički bolnički centri, koji su financijski sanirani i pod izravnom su ingerencijom države.