U prošloj su godini sve lokalne zajednice u Hrvatskoj potrošile oko 29 milijardi kuna, a kako je većina županijskiih, općinskih i gradskih proračuna rasla već u ovoj godini, do 2013. godine na lokalnoj će se razini trošiti najmanje 30 milijardi kuna godišnje. Taj je iznos otprilike jednak sredstvima potrebnim za isplatu svih mirovina u Hrvatskoj, piše Novi list 

Više od četvrtine proračuna na lokalnoj razini, odnosno najmanje 32 milijarde kuna u četiri godine, potrošit će se u Zagrebu. Uz to, čelnik Zagreba upravljat će i najvrijednijom gradskom imovinom, stanovima, zemljištem, koncesijama, vrijednim milijarde kuna te će nadzirat rad komunalnog poduzeća čiji godišnji prihod premašuje 4,5 milijarde

Najveći dio prihoda lokalne vlasti skupe od poreza i prireza na dohodak, odnosno od rada svojih građana, pa su tako u prošloj godini od tih nameta skupili 13 milijardi kuna, odnosno tako prikupe čak 44 posto svega što potroše iz svojih proračuna. No, u ovoj kampanji malo se govorilo baš o prirezu, o čijoj visini odlučuju lokalne vlasti. Prirez je u najveći u Zagrebu i on iznosi čak 18 posto, ali kandidati za gradonačelnika nisu pokušali pridobiti birače licitirajući rasterećenjem plaća.

Tek se od pojedinih kandidata, primjerice HDZ-ovog Jasena Mesića, moglo čuti da je gradske projekte moguće financirati i s manjim prirezom, ali nije otkrio koliko bi rasteretio zagrebačke plaće.

U Rijeci je stopa prireza gotovo tri puta manja nego u Zagrebu, odnosno iznosi 6,25 posto i već je krajem prošle godine gradonačelnik Vojko Obersnel poručio da ga grad, kako bi olakšao Riječanima borbu protiv recesije, neće povećavati. Njegovi oponenti nisu govorili ništa o mogućnost smanjenja prireza.

U visini prireza dijelom se krije i razlog zbog kojeg Zagreb ima gotovo deset puta veći proračun od Rijeke, koja će primjerice u ovoj godini potrošiti 941 milijun kuna.

Dosad je Rijeka nakon Zagreba imala najveći gradski proračun u Hrvatskoj, a u ovoj godini je ispred nje prvi put Split, čiji je proračun planiran na 957 milijuna kuna. U Splitu je umjesto prireza, koji iznosi deset posto, glavna tema živopisni karakter jednog od kandidata za gradonačelnika, Željka Keruma.

U Osijeku, posljednjem od četiri najveća grada u zemlji, izborna kampanja pretvorila se u rat oko Branimira Glavaša, pa nitko ni ne govori o tome treba li mijenjati prirez od 13 posto u gradu čiji je ovogodišnji proračun 591 milijun kuna.

Donošenje proračuna krajem ove godine za 2010. godinu bit će i test za to kako će funkcionirati izravno izabrani čelnici i predstavnička tijela koja moraju potvrditi taj proračun.

Kako bi zaštitila gradonačelnika od toga da mu oporbena vijeća odbijaju proračun, Vlada će, ukoliko se proračun, ili barem odluka o privremenom financiranju, ne donese u zakonskom roku, raspuštati vijeća.