Hrvatska MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE:

'Nemamo novca za odštetu zbog suše'

Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je za 'Dnevnik 3' HRT-a kako je spremno pomoći, ali nema novca za odštetu poljoprivrednicima zbog ekstremnih vrućina koje su opustošile trećinu Hrvatske

'Financijskih sredstava neće biti, ali Ministarstvo analizira ostale modele pomoći kao što je bio slučaj kad je voćara urod stradao od niskih temperatura. Tada su zajedno s HBOR-om realizirani krediti', izjavila je Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.

Od posljedica dugotrajne suše stradali su najviše kukuruz, soja i šećerna repa, ali štete imaju i uzgajivači voća i povrća. Stoga bi sve što jedemo na jesen moglo poskupjeti i za više od 10 posto. A već sada na hranu odlazi gotovo pola ukupnih troškova prosječnog hrvatskog kućanstva.

U Osječko-baranjskoj županiji štete na spomenutim kulturama kreću se od 30 do 90 posto, a prva procjena, prema riječima osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, govori o štetama od suše od oko 514 milijuna kuna. Zajedno s procjenom štete od mraza i niskih temperatura početkom godine, ukupne su štete veće od 700 milijuna kuna.

U Brodsko-posavskoj županiji ogromna je šteta od suše na kukuruzu na 16.000 hektara, soje na 4.500 hektara, a krmnog bilja, livada i pašnjaka na oko 5.000 hektara. Zamjenik župana Davor Vlaović ističe kako je dugotrajno sušno razdoblje, visoke temperature i nedostatak oborina, naročito u srpnju i kolovozu, zahvatilo cijelu Brodsko-posavsku županiju.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić ističe kako se uistinu radi o pravoj katastrofi, zbog čega država mora naći rješenje kako pomoći u saniranju šteta. Po riječima Mate Brlošića, predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, ovako katastrofalna suša gotovo da se i ne pamti, a posljedice je teško do kraja i predvidjeti. Proizvodnja hrane postaje sve upitnija, a stočni fond u Hrvatskoj polako, ali sigurno nestaje. O svinjogojskom fondu više nema ni govora, jer je gotovo u potpunosti već uništen, a kada je u pitanju držanje krava, junica i teladi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, i tu se primičemo kraju, kaže Brlošić, ističući kao neće biti hrane za stoku.

Kukuruza ove godine u Hrvatskoj neće biti ni za lijek, kazao je Brlošić, dodajući kako je seljak prisiljen prehraniti svoju stoku kako zna, a to znači da će se kao hrana koristiti i žito, koje je znatno jeftinije od kukuruza.

Čelni ljudi triju slavonskih županija ističu da se bez navodnjavanja više ne može ni razmišljati o bilo kakvoj proizvodnji. Osječko-baranjska županija priprema deset projekata za deset sustava navodnjavanja, čija je projektna dokumentacija izuzetno složena. I u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoje projekti i programi navodnjavanja, ali, kako ističe Galić, bez pomoći države i osmišljene politike oni se neće moći realizirati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još