Hrvatska JOSIPOVIĆEV 'JOCKER ZOVI'

Otkud Veljko Džakula u Kninu?

Dolazak Veljka Džakule na proslavu Oluje u Kninu samo je još jednom protresao odnose unutar srpske zajednice, ali i izazvao niz reakcija – kako u Hrvatskoj, još i više u Srbiji. Brojni su komentari tog čina, prihvaćanja i osude, no pojavile su se još najmanje dvije teze – pokušava li Džakula tim činom još jednom ubrati političke poene među Srbima u Hrvatskoj i pozicionirati se što bolje pred lokalne izbore te druga, po kojoj upravo on postaje svojevrsni 'most suradnje' između predsjednika Josipovića i Nikolića

Činjenica jest da je Srpski demokratski forum (SDF), kojem je na čelu upravo Veljko Džakula, u svim svojim izbornim pokušajima i sudjelovanjima u tim procesima preko svojih kandidata ili raznih koalicija 'ostao kratkih rukava'. Birači su u pravilu birali SDSS-ove kandidate, ta stranka odavno jedina predstavlja srpsku manjinu u Saboru, a na lokalnoj razini suvereno vladaju ili su bliski vlasti u sredinama u kojima žive Srbi.

Pred posljednje izbore u Srbiji, parlamentarne i predsjedničke, SDSS je podržao Borisa Tadića i, u smislu konačnog pobjednika izbora, izabrao krivu stranu. Džakula je povjerenje dao Tomislavu Nikoliću. Stoga se i 'usmeni' poziv predsjednika Josipovića za dolazak na proslavu u Knin, kojem se nisu odazvali iz SDSS-a i koji je prihvatio Džakula, može protumačiti i kao traženje novog 'posrednika' u poboljšanju odnosa dvije susjedne države.

'Ne mogu znati je li Veljko Džakula eventualni most suradnje između dvojice predsjednika, ali pretpostavljam da jest, jer je jedini od više ili manje značajnih ljudi srpske zajednice u Hrvatskoj koji ima direktnu vezu s Nikolićem prije nego što je izabran za predsjednika. Političari jako vole one koji su bili na njihovoj strani prije nego što su uspjeli', tvrdi politički analitičar Žarko Puhovski.

I kad je, gostujući na HTV-u večer nakon proslave Oluje, Puhovski komentirao Džakulin dolazak u Knin podsjetio je na činjenicu da 'Džakula ima dobre veze s Nikolićem', ali i da je, parafrazirajući Sherlocka Holmesa, bitno 'ono što se nije dogodilo'. Naime, nikakvih oštrih reakcija političara iz Beograda u povodu proslave Oluje nije bilo.

'Mogao je to raditi Boris Tadić koji je imao čistu savjest prema Miloševićevom projektu, no ljudi koji su danas na čelu Srbije nemaju čistu savjest. Nečistu savjest imaju i Nikolić i Dačić, pa imaju teret na leđima. Upravo zato i Hrvatska profitira na činjenici da vođe susjedne nacije imaju nečistu savjest prema Hrvatskoj', rekao je tada Puhovski.

Na prošlogodišnje zaoštravanje situacije oko hrvatskih i srpskih tumačenja što to Oluja jest bila, pa i nesuglasice na relaciji tadašnjeg srbijanskog predsjednika Tadića i premijerke Kosor podsjeća i analitičar Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.

Dok je odnos predsjednika Josipovića i Tadića bio i više od korektnog, navodi Popov, nakon Nikolićevog izbora 'došlo je do velikog zastoja u odnosima Hrvatske i Srbije'. 'Sastanak dvaju predsjednika je neminovnost i toga je svjestan i predsjednik Josipović. Nikolić je izabrani i legitimni predsjednik i suradnja dviju zemalja i rješavanje otvorenih pitanja mora se nastaviti. Vjerojatno se sada traže kopče, odnosno način da se taj susret i organizira, pa u tome ulogu može odigrati i Džakula koji je podržavao Nikolića', kaže Popov.

208128,208174,208069,43732Ukazujući kako je 'Džakulin čin naišao na dosta velike osude u Srbiji, posebno izbjegličkih udruženja, koja su istaknula kako nije smio sudjelovati u proslavi etničkog čišćenja što je po njima bila Oluja', Popov smatra i da će, uz Džakulinu eventualnu pomoć, ključnu ulogu ipak odigrati Europska unija. Po njemu, EU će inzistirati da se 'u neko dogledno vrijeme, kad se dovoljno slegne prašina, nastavi normalizacija odnosa i upriliči susret dvojice predsjednika'.

'Jedna od mogućih prilika je i jesenja sesija Igmanske inicijative, koja se održava u studenom u Crnoj Gori. Tamo će, uz nevladine organizacije koje čine Igmansku inicijativu, domaćin biti i crnogorski predsjednik Filip Vujanović. Iako je to neformalan sastanak, mogla bi to biti prilika, ako ne ranije, da se dva predsjednika i nađu', prognozira Popov.

'Pupovac je preigrao svoju kartu'

Kad je (ne)odlazak predstavnika Srba na proslavu Oluje na 'usmeni poziv' predsjednika Josipovića u pitanju, politički analitičar Žarko Puhovski smatra kako je 'Pupovac malo preigrao svoju kartu'. 'S lakoćom je Pupovac prešao tranziciju od suradnika Jadranke Kosor u suradnika Zorana Milanovića, ali je i precijenio svoju moć u odnosu na sve političare u Hrvatskoj', ocjenjuje.

Na Pupovčeve tvrdnje kako je 'možda Vukovar ono mjesto u kojemu bi se trebali naći zajedno' i da 'Knin nije prvo mjesto, nego Vukovar', Puhovski kaže kako je Pupovac 'imao dovoljno vremena i za Vukovar i za Knin'.

'Potpuno je svejedno koje je prvo mjesto i milom Bogu je svejedno hoće li prvi biti Vukovar ili Knin. I za jedno i za drugo Pupovac, koji stalno surađuje s vlašću, imao je 10 godina', zaključuje Puhovski.

Za Žarka Puhovskog 'situacija je takva da nikad nije previše posredovanja, ako ne dođe do konfuzije'. Ipak misli da 'EU neće igrati neku naročitu ulogu' u organiziranju susreta Josipović – Tadić, jer po njemu 'Srbija preko Hrvatske pokušava doći do EU, što Hrvatskoj daje jaku poziciju u odnosima'.

Kad je 'igra na domaćem terenu' u pitanju, odnosno Džakulin pokušaj da se među Srbima u Hrvatskoj što bolje pozicionira uoči lokalnih izbora u svibnju iduće godine, Puhovski smatra kako će mu odlazak u Knin 'kratkoročno više štetiti nego koristiti'. 'No, ako svoju poziciju dobro osigura, dugoročno bi mu moglo koristiti', kaže Puhovski.

O tome koliko će koji potez kojem političkom predstavniku Srba u Hrvatskoj koristiti, a kakve će se koalicije, suradnje i potpore još do svibnja dogoditi teško je prognozirati. Oglasio se i SDSS, prozivajući Džakulu da u Kninu nije bio 'službeni', nego 'samozvani' predstavnik Srba. Reagirala je i nekad parlamentarna Srpska narodna stranka, čiji je lider Milan Rodić u Slobodnoj Dalmaciji i Džakuli i Pupovcu poručio da su 'Srbi po zanimanju iza čije se netrpeljivosti zapravo krije bitka za novac'.

Podjelama i različitim tumačenjima, pričama tko je čiji igrač i za čije interese igra, očito, nikad kraja. Kao i među biračima većinskog naroda, tako i kod pripadnika srpske manjine, uvijek zbunjen, počesto i prevaren, ostaje onaj tko stane pred biračku kutiju i treba donijeti konačnu odluku o tome tko će ga predstavljati iduće četiri godine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još