Na pitanje kakve bi reakcije mogao izazvati dolazak na sutrašnju proslavu "Oluje" predsjednika Srpskog demokratskog foruma Veljka Džakule, čije ime kao predstavnika srpske manjine sutra u Kninu spominju mediji, predsjednik Josipović je kazao kako smatra da svatko tko voli Hrvatsku na taj dolazak treba reagirati "maksimalno pozitivno".

"Ja iznimno cijenim to što gospodin Džakula želi doći na ovu proslavu", rekao je Josipović.

"S jedne strane to će značiti da je cjelokupno hrvatsko stanovništvo, pa evo i srpska manjina, prihvatilo 'Oluju' kao pobjedu Hrvatske, kao pobjedu demokracije, i u konačnici prihvatilo Hrvatsku kao svoju domovinu. Mislim da taj dolazak treba jako dobro pozdraviti, i nadam se da će i drugi čelnici srpske manjine smoći snage i mudrosti da dogodine dođu na proslavu 'Oluje'. To, naravno, uključuje i našu obavezu da razumijemo da su i naši sugrađani srpske nacionalnosti, mnogi bez svoje krivnje, bili žrtve rata. Trebamo i njihovu žrtvu cijeniti i poštovati", kazao je Josipović.

Na upit kako komentira "negativnu povijest Veljka Džakule", predsjednik Josipović je dometnuo "i negativnu i pozitivnu, uostalom nitko nije zauvijek određen svojom poviješću".

Veljko Džakula "Sutrašnja priredba u Kninu bit će topla, dostojanstvena, puna poštovanja prema Domovinskom ratu. Siguran sam da će svi koji dođu biti zadovoljni dignitetom i poštovanjem koje će se pokazati prema našim braniteljima", rekao je predsjednik Josipović odgovarajući na pitanje kako komentira primjedbe branitelja da će sutrašnja proslava "Oluje" biti preskromna. Pri tomu je Josipović istaknuo kako želi ponoviti ono što su rekli ministri branitelja i obrane Predrag Matić i Ante Kotromanović da se "domoljublje ne mjeri novcem".

Također je rekao da "vrlo dobro" surađuje s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.

A na pitanje je li zadovoljan vladinim postupcima, predsjednik Josipović je kazao kako je "nekim zadovoljan više, s nekim manje" te da bi svi skupa željeli da reforme idu brže.

Osvrćući se na sporenje s BiH u vezi Velikog i Malog Škoja te vrha poluotoka Klek, Josipović je ponovio kako treba vidjeti komu je to područje pripadalo na dan osamostaljivanja Hrvatske - Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, ili Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini.

"Prije nego što se pristupi mogućem referendumu, ratifikaciji ili bilo kojem drugom obliku odlučivanja, moramo znati o čemu se radi. Ja sam jako za to i mislim da je dobro da Vlada želi urediti odnose sa susjedima", istaknuo je Josipović.

On smatra kako javnosti treba predočiti cijeli sporazum (o granicama s BiH) pa, kako je rekao, i onaj dio "s kojim su možda nezadovoljni neki u BiH".

"Na Uni granica predviđena sporazumom prelazi i na drugu stranu cijelog toka te rijeke i mislim da treba razgovarati o cjelini sporazuma", kazao je Josipović.

Po njegovim riječima, ako su na dan osamostaljenja Hrvatske dva škoja i vrh Kleka pripadali Bosni i Hercegovini "onda moramo vrlo jasno reći da je to njihov teritorij bez priče o povijesti".

Dodao je kako se mora poštivati temeljno načelo Badinterove komisije, a to je da su "granice bivših socijalističkih republika ujedno i granice novih država". "Mi se načelno možda možemo dogovoriti i nešto drugo, ali to je temeljno načelo", dodao je Josipović.