Po riječima demografa
Jakova Gele i u 2011. izgubili smo zbog negativnoga prirodnog prirasta jedan čitav grad od gotovo 10.000 stanovnika. Lani je, kako je dodao, zabilježen daljnji pad živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu, čak za pet posto.
Državni zavod za statistiku 2011. u Hrvatskoj je zabilježio 41.197 živorođene djece (2010. bilo ih je 43.361) te istodobno 51.019 umrlih stanovnika, što znači da je
više umrlih nego rođenih u toj godini bilo 9.822 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 9,4 a stopa mortaliteta 11,6 pa je stopa prirodnog prirasta bila negativna i u 2012. te iznosila -2,2. U Gradu Zagrebu je bio pozitivan prirodni prirast, a u svim ostalim hrvatskim županijama bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Sisačko-moslovačkoj županiji (- 1.081).
Pozitivan prirodni prirast bio je u 101 gradu ili općini, a negativan u 445, dok je njih devet imalo nulti prirodni prirast. Negativni prirodni prirast Hrvatska bilježi od 1991., a samo od 2002. do 2011. izgubila je 96.310 stanovnika ili grad veličine gotovo jednog Osijeka (oko 107 tisuća).
Gelo procjenjuje kako će negativni trend prirodnog prirasta biti idućih godina još izraženiji jer se broj žena, u najoptimalnijoj fertilnoj dobi, od 20 do 35 godina, u ukupnoj populaciji stanovništva smanjuje. Upozorava kako je po prvi put Splitsko-dalmatinska županija, koja je od 1991. stalno imala pozitivan prirodni prirast, zabilježila negativni prirodni prirast stanovništva.
Po njegovim riječima
na pad nataliteta prije svega utječe nestabilnost društva - nema posla, nema perspektive rješavanja stambenih pitanja, nema nikakve sigurnosti u materijalnom pogledu, napose za mlade i obrazovane ljude.
205369,136222,194398,168915Osim negativnih trendova glede prirodnog prirasta, Gelo upozorava da je posljednje vrijeme Hrvatska, po mnogim pokazateljima, sve više suočena s izraženom emigracijom stanovništva. Iako nema kvalitetnih podataka,
sve ukazuje da zbog nezaposlenosti mladi sve više iseljavaju iz Hrvatske.
Smatra kako nema koristi od apela, ali je jedno sigurno što se bude više odgađalo donošenja adekvatnih mjera populacijske i pronatalitetne politike to će one iziskivati puno više truda i puno će više koštati hrvatsko društvo.