Hrvatska ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Seljaci optužuju ministra da pogoduje velikim igračima

Javna rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu tek je počela, a već ima brojne protivnike. Seljačke udruge iskritizirale su ga jer kažu da će pogodovati veleposjednicima, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) traži snažnije mjere okrupnjavanja, a sada se bune i županije zbog ukidanja dijela prihoda od zakupa

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina upozorava da je, po sadašnjem zakonu, od 890 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u funkciju stavljeno samo 260 tisuća hektara te da je prerano za oštre kritike jer se prijedlog novog zakona tek izrađuje.

Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, rekao je da bi seljaci podržali zahtjeve županija kada bi one zagovarale interes obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) koja se u zakonu ni ne spominju.

'Najvažniji problem je što nacrt zakona pogoduje velikim proizvođačima. To su sustavi za koje svi znamo, koji ionako imaju već velike posjede. Oni će uvijek biti u prednosti pred obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ostane li gospodarski program glavni kriterij za dodjelu zakupa', kaže Latin.

Kao i Hrvatska poljoprivredna komora, Savez se zalaže za pravo prvenstva dosadašnjeg posjednika u mirnom posjedu zemljišta, zatim da se vrednuje gospodarski program i tek onda najviša postignuta zakupnina.

'Velika mana zakona je niz, očito namjerno, nedorečenih odredbi, a prevelike ovlasti daju se ministru koji bi trebao donositi pravilnike za nešto što je moglo biti jasno određeno već zakonom', kaže Latin.

Predsjednik HPK Mato Brlošić u dopisu Ministarstvu ustvrdio je da prevelike ovlasti dobiva i Agencija za poljoprivredno zemljište. On traži i povrat prihoda županijama, i to četvrtinu od iznosa zakupnine, kao što je sada.

'To je potrebno vezano uz programe koje županije provode iz koje su koristile sukladno pravilniku o korištenju tih sredstava, kao na primjer za katastarsku izmjeru, provedbu NAPNAV-a i druge razvojne programe usmjerene razvoju poljoprivrede. Sredstva su od izuzetne važnosti za razvoj poljoprivrede', poručio je Brlošić.

Brlošić
tako podržava glavni zahtjev Hrvatske zajednice županija iz koje se bune i zbog oduzimanja ovlasti u provedbi programa raspolaganja državnog poljoprivrednog zemljišta.

'Županijama se uskraćuju prihodi od raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, što će za posljedicu imati nemogućnost financiranja započetih projekata, nemogućnost iniciranja, odnosno pomaganja razvoja bilo kakvog lokalnog ili regionalnog poljoprivrednog projekta', kazao je predsjednik Hrvatske zajednice županija, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić.

Da su kritike raznolike, dokazuje i stav HUP-a u kojoj se sa seljačkim udrugama slažu da je zakon nedorečen i previše oslonjen na pravilnike, ali traže da se 'konkretnije bavi okrupnjavanjem'.

Za razliku od seljaka, HUP-u odgovara i gospodarski program kao primarni kriterij dodjele zemljišta. Upravo te dvije razlike u stavovima čine se glavnima između zahtjeva Seljačkog saveza i HPK-a.

Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a ne slaže se ni sa zahtjevima županija jer otvoreno podržava ideju centralizacije upravljanja državnim zemljištem.

'Pozitivno je ocijenjeno rješenje prema kojemu se briga o zaštiti poljoprivrednog zemljišta putem Agencije diže na državnu razinu umjesto da je u rukama lokalne zajednice, što se u dosadašnjoj praksi pokazalo neodgovarajućim', priopćio je HUP iz kojeg pozivaju Ministarstvo da se tekst zakon doradi.

Javna rasprava traje do 19. kolovoza, a Ministarstvo poziva da se kritike i prijedlozi dostave putem obrasca na web stranici www.mps.hr gdje je objavljen i nacrt prijedloga zakona.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još