'Na Pelješkom mostu grade pozicije za lokalne izbore'

Sve dok se ne izgradi Pelješki most, za čiju će gradnju trebati puno godina i velika količina proračunskih milijardi i o čemu postoji načelna suglasnost da je jugu Hrvatske nužan, do ulaska u Europsku Uniju, a time i schengenski prostor, bit će neophodno naći rješenje zaobilaženja Neuma

Sve političke stranke u Dubrovniku, lokalni čelnici, akademska zajednica, građanske udruge, obrtnici i gospodarstvenici prihvatili su 'Izjavu o položaju Dubrovačko-neretvanske županije' kojom, među ostalim, traže gradnju mosta prema Pelješcu, izlazak iz prometne, gospodarske i institucionalne izoliranosti. Prethodno su, doduše, za privremeno rješenje lokalne vlasti odabrale najskuplju moguću varijantu – trajektnu liniju između Ploča i Trpnja te u nastavku puta cestovni prolaz preko cijelog Pelješca sve do Stona.

Vezane vijesti

Bez obzira što su Izjavu, prihvaćenu na sastanku koji je inicirao župan Nikola Dobroslavić (HDZ), podržali i lokalni SDP i HNS, ostalo je neizvjesno kako će se 'premostiti' vrijeme, odnosno prostor nakon ulaska Hrvatske u EU, pa sve do eventualne izgradnje Pelješkog mosta. Naime, lokalne vlasti imaju oprečan stav u odnosu na prijedlog iz Zagreba

Dok je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kao najbolje privremeno rješenje za 'obilazak' Neuma od trenutka uspostave schengenskog režima prelaska granice predložio spajanje trajektom Komarna – Brijesta te vožnju još 20-ak kilometara cestom do Stona, Dubrovačko-neretvanska županija odbacila je takvu mogućnost.

Pozivajući se na nemogućnost izmjene prostornog plana, zauzeli su stajalište da je jedina mogućnost trajekt Ploče – Trpanj te nastavak putovanja cestom do Stona. Po ministrovom prijedlogu trajekt bi vozio 10-15 minuta i za njega bi putnici trebali izdvojiti 14, a vozači automobila 66 kuna, dok bi po varijanti za koju se zalaže župan Dobroslavić plovidba trajala oko sat vremena. Cijena trajekta za putnike iznosila bi 24, a za automobile – 138 kuna.

Izabrana je dulja i skuplja varijanta, što su lokalne vlasti opravdale negativnim utjecajem na okoliš u slučaju izbora trajekta Komarna – Brijesta, neophodnim izmjenama prostornog plana, ali i strahom od odustajanja od projekta izgradnje Pelješkog mosta

Iako se takvo rješenje može protumačiti i kao 'kontriranje' župana Dobroslavića i peljeških općina, u kojima je na vlasti upravo HDZ, vladajućoj Kukuriku koaliciji, zanimljivo je bilo čuti i što o takvom rješenju misle prometni stručnjaci, ali i gospodarstvenici te politički analitičari. Prvi imaju što reći sa stručnog stajališta, drugi će posebno biti ugroženi zbog višestrukog povećanja troškova putovanja, dok treći u svemu vide pripreme za lokalne izbore

206872,206722,201414,195524Ivan Dadić, redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, smatra da predloženo rješenje dubrovačko-neretvanskih vlasti 'apsolutno nije dobro'.

'Ako ima imalo mudrosti, treba napraviti dvije trajektne luke na upornjacima mosta. Već je dobar dio prometne infrastrukture napravljen, a vozila ne bi čekala dulje od pola sata. Osim pristaništa na upornjacima, treba osposobiti prilazne i ceste dalje prema Stonu kako bi vozila lakše prometovala preko Pelješca', predlaže Dadić.

'Najskuplje rješenje - bahatost lokalnih vlasti'

Prometni stručnjak Ivan Dadić zašao je malo i u političke vode, pa je dao i ocjenu nesporazuma na relaciji lokalne – državne vlasti. Smatra da je izbor najskuplje moguće varijante za alternativno rješenje – 'bahatost vlasti'.

'Uvijek netko tjera mak na konac i to radi u vlastitom interesu. Političari postupaju po onoj, doduše iskrivljenoj – ako mi crkne krava, dobro da je jedna, jer su susjedu crkle dvije', poručuje Dadić.

Po njegovu stajalištu, gradnja pristaništa za trajektnu vezu Komarna – Brijesta 'ne isključuje gradnju Pelješkog mosta jer su trajekti, uključujući i strateški i sigurnosni aspekt, najpovoljnije rješenje'.

Za trajektna pristaništa navodi da već do iduće turističke sezone, odnosno do ulaska Hrvatske u EU, mogu biti gotovi. Pomogla bi i snažnijem povezivanju ne samo Pelješca i Dubrovnika, nego i trajektnim linijama Korčule, pa i Mljeta s ostatkom Hrvatske.

'Dva trajektna pristaništa vrlo malo koštaju. Čak i kad se napravi most, pa se dogode neke izvanredne situacije, održavanje mosta ili nešto drugo, trajekti mogu biti privremeno rješenje', predlaže Dadić.

Čelni čovjek Hrvatske udruge poslodavaca za Dalmaciju Hrvoje Marušić, podsjeća da upravo HUP odavno 'upozorava da će nastati problem pri uvođenju Schengena na hrvatski jug, odnosno dvostruke granice koja će postati nemoguća misija za gospodarsko povezivanje s ostatkom države'.

Pelješki most alternativu - nema. Prošla Vlada nas je prevarila i nije ga izgradila, a ova nas pokušava prevariti i opet ga ne izgraditi', upozorava Marušić te daje i konkretan prijedlog kako ga izgraditi. Po njemu – 'most može biti i željezni, a u godinu i pol dana može ga izgraditi splitsko brodogradilište, čime bi se sačuvalo 3.500 radnih mjesta, ali i škver'.

'Kod Slovenaca nema nesuglasica o vanjskoj politici'

S obzirom na činjenicu da je u Hrvatskoj često na sceni, kako ga naziva, 'elementarni nedostatak ideje da se oko nečega što je nacionalni interes treba postići konsenzus i dogovor', politički analitičar Tihomir Cipek navodi primjer susjedne Slovenije.

'Ako gledate slovensku politiku, nećete vidjeti podjele ni prepirke oko pojedinih stvari, iako se pokazalo i da su oni duboko ideološki i politički podijeljeni na desnu i lijevu stranu. Postoje nijanse i naglasci u stavovima, ali se oko međunarodnih pitanja unutar Slovenije ne vode ogorčene polemike', kaže Cipek.

Upozorava i da 'u hrvatskoj politici nema zrelosti kojom se oko tako važnih stvari, kao što su međunarodne granice, nastoji postići konsenzus'. 'Nažalost, nesposobnost da se postigne konsenzus prenosi se na lokalnu razinu', ukazuje Cipek.

'Umjesto da Vlada i prvi potpredsjednik, kako se voli zvati, rade fasade po zgradama ili novi grad na Savi za državne činovnike, neka financiraju izgradnju Pelješkog mosta i zaposle škverane. Tako će hrvatski teritorij povezati u cjelinu i gospodarski ga zaokružiti', kaže Marušić.

Slikovito i poručuje da će 'jug Hrvatske, ako treba, godinu i pol dana na rukama nositi robu, pa i voziti je besplatno leutima i trabakulima, samo ako se zna da će imati most'. 'Izmišljanja svih mogućih varijanti i koridora samo vrijeđaju zdrav razum', dodaje Marušić.

Za profesora Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Tihomira Cipeka 'cijela priča pokazuje da se državne vlasti s jedne, a regionalne i lokalne vlasti s druge strane, nisu u stanju dogovoriti, čak ni oko toga što je zajednički, nacionalni interes'. Smatra da je 'politički konsenzus oko državnih interesa nužnost, a ne da se sve to koristi u političkoj borbi'.

'Naravno i da je to pozicioniranje pred lokalne izbore u kojem svatko govori kako nudi bolje rješenje – treba se netko samo sjetiti, pa što košta da košta. Dobar dio ljudi koji predlažu takva rješenja nije siguran i hoće li to biti realizirano. Prisjetite se samo koliko su puta u predizborne svrhe otvoreni radovi na Pelješkom mostu', podsjeća Cipek.

Napominje da 'nije prometni stručnjak da bi rekao koje je od ponuđenih rješenja najbolje', ali i smatra da upravo prometni stručnjaci, u konzultaciji s politikom, moraju dati najbolje rješenje.

Najbolje jest trajno rješenje – most ili koridor, no to ovisi o procesu pregovaranja s BiH i o novcu od EU-a. Uz najbolju volju pomoraca i svu organiziranost, znamo kako trajektne linije znaju ispasti loše po lokalno stanovništvo', zaključuje priču Tihomir Cipek.

Sad će biti zanimljivo vidjeti i kako će na sve reagirati u Zagrebu, jer je Izjava o položaju Dubrovačko-neretvanske županije poslana Predsjedniku Republike, Hrvatskom saboru i Vladi. Doduše, i konsenzus oko nekih, za dubrovački kraj bitnih pitanja na lokalnoj razini je postignut. Još samo da to uspije na relaciji lokalne vlasti – Markov trg.