Hrvatska ISTRAŽIVANJE HZJZ-A

Slavonce truje arsen u vodovodima!

  • Autor: Ivo Lučić
  • 29.7.2012 10:08:20
  • 29.7.2012 8:00:00

Izloženost stanovnika istočne Slavonije arsenu, koji se u većim količinama nalazi u nizu tamošnjih vodovoda, rezultirala je porastom broja tumora mokraćnog mjehura i nekih drugih bolesti, potvrdilo je istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ)

Istraživanje koje je proveo Krunoslav Capak, inače zamjenik ravnatelja HZJZ-a, i njime obranio doktorat na Medicinskom fakultetu u Rijeci, sastojalo se od analize količine arsena u vodi na 116 vodoopskrbnih lokaliteta u dvije najistočnije hrvatske županije i usporedbe sa skupnim podacima o pobolijevanju od raka mokraćnog mjehura i pluća te broju mrtvorođene djece i spontanih pobačaja.

Nađeno je čak 45 uzoraka s više od 10 mikrograma arsena po litri vode (μg/l), što bi bio dovoljan razlog za zatvaranje vodovoda u zemljama EU. Hrvatski zakoni, međutim, uvažaju razinu od 50 μg/l u prijelaznom razdoblju do 2015. godine, a takvih je 19 na području istočne Slavonije.

Najjasnije podatke dr. Capak je dobio za rak mokraćnog mjehura, kod kojeg prosječne stope oboljelih prate razinu izloženosti arsenu, osobito kod starosnih skupina muškaraca između 60 i 79 godina. Ukupno je na području istočne Slavonije zabilježeno 711 muškaraca oboljelih od raka mokraćnog mjehura od 1999. do 2008. godine. Stopa oboljelih za oba spola i sve dobne skupine kod neizloženih arsenu iznosi 4,7 na tisuću stanovnika. Kod osoba koje su izložene razni arsena od 10 do 50 μg/l, stopa je 6,9, a za one izložene arsenu s više od 50 μg/l, stopa doseže 8,4 na tisuću stanovnika, što je gotovo dvostruko više od neugroženog dijela stanovništva.

No budući je to 'muška' bolest, kod pojedinih skupina muškaraca, kao, primjerice, dobnih skupina između 70-79 godina i srednje razine izloženosti, stopa oboljenja doseže 22,2; a kod muškaraca starijih od 80 godina, izloženih razini arsena s više od 50 μg/l, stopa iznosi čak 31,6! To je šesterostruko veća stopa od one kod stanovništva koje nema veze s arsenom u vodi.

Broj umrlih od raka mokraćnog mjehura također jasno prati izloženost stanovništva arsenu. Od 2000. do 2009. godine u istočnoj Slavoniji od njega su umrle 272 osobe. Stopa umrlih kod osoba koje nisu izložene arsenu iznosila je 1,02, kod onih izloženih razini arsena 10-50 μg/l iznosila je 1,16, a kod onih s više od 50 μg/l arsena, stopa je porasla na 1,30.

Također, uočena je jasna razlika u broju mrtvorođenih i broju spontanih pobačaja kad su u pitanju osobe izležene arsenu. Na ukupno 43,948 beba u istočnoj Slavoniji 2001-2009. godine, među neizloženim stanovnicima mrtvorođeno je 100 djece, a među stanovnicima izloženim arsenu ukupno 115. Za prvu razinu izloženosti arsenu stopa je 4,4 na tisuću poroda, a za veću razinu izloženosti stopa je 5,4. Također, na ukupno 43,733 živorođene djece u obje županije, broj spontanih pobačaja je 1968, od čega 870 među stanovništvom izloženom arsenu. Ukupna stopa spontanih pobačaja za obje županije iznosila je 45 na tisuću poroda; za one izložene manjim koncentracijama arsena od 10 μg/l, stopa je manja - 43,6, a za one izložene arsenu 10-50 μg/l, stopa je 47,8 na tisuću slučajeva.

201058,172889,183691,107465

Dr. Capak upozorava na ograničenja ekoloških studija kakva je ova. Njihov cilj nije velika pojedinačna preciznost, nego potvrda hipoteze, a to je ona ostvarila, kaže. Na temelju informacija o navikama korištenja vode i podataka o rasprostranjenosti arsena, stvorena je dobra osnova za upoznavanje izloženosti pojedinih skupina stanovništva, kao osnove za istraživanje razlika o pobolu i smrtnosti za bolesti koje uzrokuje arsen, kaže.

Kakvi bi podaci nastali da su se istraživanja fokusirala na manje uzorke, gdje je zasićenost vode arsenom znatno veća, poput Markušice, gdje je nađeno 197 μg/l, Čepina i Silaša po 147, Koroga 116 itd?
Za takve pojedinačne slučajeve treba oblikovati posebne studije koje će poći od ovih podataka, odgovora dr. Capak. Rezultati nekih studija, primjerice, publicirani su u inozemnim časopisima, a povezuju izloženost stanovnika u Andrijaševcima gdje je zabilježeno čak 612 μg/l arsena i pojavnosti nekih markera kardiovaskularnih bolesti.

Arsen se smatra jednim od najjačih otrova, pa je odavna korišten kao pouzdano sredstvo za ubijanje i samoubojstva. Smrtonosne doze arsena su od 1,5 mg po kg tjelesne težine. Dugotrajna izloženost manjim dozama ostavlja ozbiljne, pa i tragične posljedice na ljudsko zdravlje. Međunarodna organizacija za istraživanje raka proglasila je anorganski arsen uzročnikom ne-melanomskog karcinoma kože, karcinoma pluća i mokraćnog mjehura. Ovo je prva ekološka studija koja to na velikom uzorku potvrđuje u Hrvatskoj.

U slavonske vodovode arsen dolazi kad se voda crpi iz mlađih geoloških nanosa, a tamo je dospio rastvaranjem stijena na Alpama tijekom geološke prošlosti i njihovim spiranjem u nizine oko Save, Drave i Dunava. U većim vodovodima arsen se tehnološki uklanja iz vode do prihvatljive razine.

iStockphoto
Javno zdravstvo muče brojni problemi: od funkcioniranja i nadzora vodoopskrbe, preko aljkavosti tijela javne vlasti do nedovoljne zdravstvene kulture stanovništva
Tako od 535, 2 tisuće stanovnika istočne Slavnije, 41 posto njih, odnosno malo više od 220 tisuća, izloženo je arsenu koji prelazi 10 μg po litri vode u vodovodima. Najviše ih je u Osječko-baranjskoj županiji, 157,5 tisuća, a u Vukovarsko-srijemskoj 62,6 tisuća stanovnika. Čak 25,3 tisuće Slavonaca kroz svoje pipe dobiva tekućinu života s dugoročno ubojitim koncentracijama arsena, većim od 50 μg/l.

U Bangladešu čak 20 posto od 25 milijuna stanovnika pije vodu s više od 50 μg/l, u Zapadom Bengalu šest milijuna, što je oko osam posto ukupne populacije, a u Čileu veliki broj ljudi pije vodu s čak 800 μg/l . U nama susjednim zemljama, primjerice, oko 25 tisuća Mađara pije vodu s više 100 μg/l arsena, a pojava arsena zabilježena je u Vojvodini i Rumunjskoj.

Razina arsena predstavlja drugi po učestalosti uzrok neispravnosti voda u istočnoj Slavoniji, ali mu stručnjaci zbog iznimno velike otrovnosti u posljednje vrijeme prilaze sa znatno većim oprezom. Posljednjih godina u Hrvatskoj je objavljeno više radova koji se bave problemima arsena u vodoopskrbnim sustavima, kao znanstveni članci u mjerodavnim međunarodnim časopisima i kao doktorati o pojedinim zdravstvenim, toksikološkim i prehrambenim aspektima problema s arsenom.

U skladu s tim, napreduje javnozdravstveno i vodoopskrbno rješavanja konkretnih problema, no postoji još mnogo prepreka - od funkcioniranja i nadzora vodoopskrbe, preko aljkavosti tijela javne vlasti, do nedovoljne zdravstvene kulture stanovništva. Svi oni imaju zajednički nazivnik: niža cijena ljudskog života.

Samo jedna ilustrativna usporedba: kad je 2005. američki novinar Ron Seely u dnevniku Wisconsin State Journal iz Madisona, nakon šestomjesečnih danonoćnih istraživanja, otkrio da su neke vrijednosti mangana u tamošnjem vodovodu nekoliko puta prešle granicu dopuštenih, bez i jedne stradale osobe, gradonačelnik je podnio ostavku, njihovo vodoopskrbno poduzeće protreseno naglavačke, a kvaliteta vode postala prvo pitanje na svim potonjim lokalnim izborima.

Dobio je nekoliko sveameričkih nagrada, ne samo novinarskih, nego i godišnju nagradu Američkog kemijskog društva. Iste godine novinar tportala objavio je članak o ugroženosti Slavonaca arsenom. Gradonačelnik Andrijaševaca ga je optužio da ga želi politički ukloniti i izrugivao se kako ljudi nemaju nikakvih problema s arsenom, dapače, stariji su od njega još živahniji. Obećao je rješenje priključenjem na regionalni vodovod iste godine, ali to se dogodilo tek 2008. Neki Čepinjani su rješenje vidjeli u potpunom prelasku na pivo.

Zato navedena istraživanja treba shvatiti vrlo ozbiljno. Poslovično suzdržani dr. Capak upozorio je da se negativne promjene na razini ljudske stanice događaju 20-30 godina prije nego što bolest postane bolno očita i teško, ako uopće izlječiva.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još