Hrvatska SELJACI NA RUBU OČAJA

Slavoniju sada može spasiti jedino kiša

Konačno pada nešto kiše u istočnoj Slavoniji. Oblaci su cijeli vikend visjeli nad osušenim poljima, a tek danas pale su prve kapi. Za neke ratarske kulture već je prekasno. Primjerice, kukuruzu više nema spasa jer su klipovi potpuno nerazvijeni. Stručnjaci kažu da će prinos kukuruza ove godine biti zanemariv, što će se sigurno odraziti na povećanje cijena na tržištu i konačno poskupiti troškove stočarima

Posljednji mjeseci su dobri, sušno je na razini godine

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, sve do 21. srpnja na osječkom području nije palo gotovo nimalo kiše. Dijagram za lipanj zato pokazuje mnogo bolje stanje jer je početkom mjeseca bilo čak vrlo kišno, a tijekom cijelog lipnja količina oborina kretala se u razini normale.

Višnja Vučetić, meteorologinja u DHMZ-u specijalizirana za problematiku suše, pažnju nam, međutim, usmjerava na prostornu razdiobu oborina unazad više mjeseci do godine dana. Prema tim kartama, u posljednja tri mjeseca u granicama normale bila je cijela Slavonija.

Pokazatelji o suši vidljivi su tek na karti s podacima unazad godinu dana, od lipnja 2011. do lipnja 2012, gdje je gotovo cijela Slavonija u vrlo suhom razdoblju. Dio Podravine i Srijema označen je u tom periodu kao ekstremno suh.

'Želimo pokazati naše klimatološke podatke što korisnije za konkretne djelatnosti kao što je poljoprivreda, pa pozivamo poljoprivrednike da se jave s prijedlozima kako bi rezultate naših mjerenja što bolje iskoristili', poručila je meteorologinja Vučetić.

Ernest Nad
, voditelj odsjeka za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore Osijek, najviše je zabrinut upravo za urod kukuruza. 'Sjemenski kukuruz imat će najveće štete, procjenjujemo da će prinos pasti na svega deset posto od normalnoga. Nešto bolje prolazi merkantilni, ali štete i na njemu sigurno će biti oko pedeset posto', ističe Nad.

Pate također soja i šećerna repa, dok se suncokret tradicionalno bolje drži zbog dubokog korijena. Slična je slika u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Andrija Matić, županijski pročelnik za poljoprivredu, procjenjuje da je kukuruz već stradao na trideset posto zasijanih površina. 'Soja lijepo izgleda, listovi su zeleni, ali nema mahuna. Šećerna repa je iscrpljena, a korijen će se oporaviti jedino uz dovoljnu količinu kiše', kaže Matić.

U Baranji danima puše vrlo jak vjetar dodatno isušujući suho tlo. Stipo Rimac, savjetnik za ratarstvo u Poljoprivredno savjetodavnoj službi u Belom Manastiru, najradije ne bi komentirao agroklimatološku situaciju na svom terenu koju smatra katastrofalnom. 'Najgore je na prozračnijim tlima koja su najviše izgubila vlagu. To tek gori', ustvrdio je.

Poljoprivrednici sada moraju zaštititi šećernu repu od cerkospore, jedne od najopasnijih bolesti te agrotehnički najzahtjevnije ratarske kulture, a ne znaju kakve će koristi od nje imati nastavi li se suša.

U Osječko-baranjskoj županiji pod kukuruzom je 75 tisuća hektara, sojom 16 tisuća hektara, šećernom repom 12 tisuća hektara, a suncokret je na 14 tisuća hektara. U Vukovarsko-srijemskoj županiji manje je površina - kukuruz je na 30 tisuća hektara, šećerna repa osam tisuća, soja na dvadeset tisuća i suncokret na deset tisuća hektara.

U proljetnoj sjetvi planiran je prinos od oko 8,5 tona klipa kukuruza po hektaru. Preoptimistično, jer je urod prepolovljen. Nad zato predviđa rast cijena iznad sadašnjih veleprodajnih 1,40 kuna i maloprodajnih 1,80 kuna po kilogramu kukuruza. Profitirat će ratari, ali stočarima će značajno porasti troškovi stočne hrane.

Prate se zato burzovne cijene u Mađarskoj i Francuskoj gdje je već zabilježen uzlazni trend za pšenicu. Zbog suše slične našoj iz Amerike je poručeno da cijena kukuruza od svibnja raste za trideset posto, a soje za preko dvadeset posto. 'Pšenica se kod nas na zeleno prodavala po 1,10 kuna, a sada je već na 1,45 kuna za kilogram', objašnjava Nad.

Mali poljoprivrednici zato bi trebali imati vlastite skladišne kapacitete, da ne ovise o velikim otkupljivačima, pa da budu primorani prodavati urod odmah nakon žetve. Jedino udruživanjem u zadruge i zajedničkom izgradnjom skladišta, silosa i sušara, mali poljoprivrednici mogli bi u ovakvim neočekivanim uvjetima pogoditi povoljniju cijenu za svoje ratarske proizvode. 'U tome bi trebala pomoći država jer smo davno upozoravali da silosi i skladišta ne bi trebali biti u vlasništvu velikih sustava', kaže Nad.

Do tada, velika poduzeća u privatiziranim silosima otkupljivat će urod odmah nakon žetve, po najpovoljnijim uvjetima, pratiti tržište i čekati porast cijena, a onda prodavati ili izvoziti. Suša je kao neočekivani prirodni uvjet jedan kraj sendviča u kojem se nalaze mali poljoprivrednici, a drugi je tržište. Ni na jedan od njih još uvijek ne mogu utjecati.




205877,204848,188011,205584
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još