Hrvatska NAPOKON PRESUDA O ZKP-U

Hoće li Ustavni sud danas srezati krila Bajiću?

Gotovo tri godine nakon tužbe Hrvatske odvjetničke komore, Ustavni sud danas odlučuje o usklađenosti Zakona o kaznenom postupku s Ustavom RH. Odvjetnici su se na nova pravila kaznenog procesuiranja žalili tvrdeći da se okrivljenik našao u nepovoljnom položaju u odnosu na tužiteljstvo koje je dobilo veće ovlasti

Sporni Zakon o kaznenom postupku u tzv. uskočkim predmetima stupio je na snagu 2009. godine, a u cijelosti se u kaznenom progonu svake vrste primjenjuje od 1. rujna 2011. godine. ZKP je najviše izmijenio istražni dio kaznenog postupka u kojem glavnu riječ vodi tužitelj, odnosno zamjenik ravnatelj USKOK-a. On dirigira policijskom istragom i odlučuje koga treba ispitati, a koga se u kaznenom procesu treba zaobići (a možda i poštedjeti). On odabire vještake i druge stručnjake koji mu pomažu u istrazi te upravlja svim dokazima, dok zakonitost njegovih radnji kontrolira samo sudac istrage.

Svi tužitelji, bili uskočki ili 'obični', nose titulu 'zamjenik ravnatelja USKOK-a' ili 'zamjenik županijskog/općinskog državnog odvjetnika'. Svi su oni zamjenici Dinka Cvitana i Mladena Bajića, dvije osobe koje su novim zakonom, tvrde odvjetnici, dobile ogromnu i nekontroliranu moć u svoje ruke. Takva praksa dolazi iz anglosaksonskog prava i zemalja u kojima se često glavni tužitelji biraju na izborima, što u Hrvatskoj, naravno, nije slučaj.

Pozivajući se na ustavne kategorije pravičnog suđenja i ljudskih prava, odvjetnici se od prvoga dana stupanja ovoga zakona na snagu bore za njegovo rušenje. Hrvatska odvjetnička komora je, na čelu s odvjetnicom Jasnom Novak, 2009. godine podnijela tužbu Ustavnom sudu jer smatra da je okrivljenik, prema novim pravilima kaznenog postupka, u znatno nepovoljnijem položaju od tužitelja. 

Uoči današnje presude, odvjetnica Novak nije htjela govoriti o tužbi niti komentirati činjenicu da Ustavni sud nakon toliko dugo vremena danas napokon odlučuje o vrlo važnom zakonu: 'Ovo je prešlo svaku granicu dobrog ukusa, ne želim ništa komentirati. Kakva god odluka bila, to je odluka Ustavnog suda i morat će se poštovati.'

195261,192687,148952,146922

Ipak podsjetit ćemo na riječi odvjetnice Novak iz 2009. godine dok je još sastavljala tužbu sa svojim kolegama: 'Dio odredbi ZKP-a nije u skladu s Ustavom RH i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Primjerice, protiv okrivljenika se mogu, dok traje postupak, poduzeti mjere zabrane obavljanja posla i napuštanja boravišta, a te odredbe krše ustavne kategorije prava na dom i prava na rad. Što je najgore, o tim mjerama odlučuje državni odvjetnik, koji je stranka u postupku, a ne sud', govorila je tada Novak. 

Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan tada je u javnim raspravama isticao kako Hrvatska ovim ZKP-om samo prati europske trendove. Tužitelji su zadovoljni jer su novim ZKP-om dobili mogućnost efikasnijeg djelovanja na terenu. Tako je i Bajić, u rijetkim javnim nastupima, naglašavao da oni sada mogu 'kontrolirati postupak bez straha da će nam važne informacije iscuriti'. Trogodišnja praksa pokazala je da tajne informacije itekako cure u javnost (posebno u jedne dnevne novine), a za to kršenje zakona prvi osumnjičeni je upravo DORH, koji pak nema tko istraživati...

S druge strane, od stupanja na snagu novog ZKP-a pokrenut je najveći niz korupcijskih afera viđen na ovim prostorima, a u zatvorima su bili do tada 'nedodirljivi' menadžeri, nogometaši, političari, pa i sam premijer. Zanimljivo je čak da je sporni ZKP donijela Vlada pod vodstvom Ive Sanadera i da je uskočki dio zakona stupio na snagu onoga dana kada je Sanader rekao zbogom politici - 1. srpnja 2009. godine.

Hoće li Ustavni sud prihvatiti argumente o kršenju ljudskih prava i naložiti Vladi i Saboru izmjenu zakona ili će prevladati dojam efikasnosti pravosuđa te će ga se ostaviti u ovome obliku, saznat ćemo danas u presudi koja je zakazana za 11 sati. U svakom slučaju, Zakon o kaznenom postupku nije zakon koji se može mijenjati iz godine u godinu, što je jednom prilikom za tportal istaknula i profesorica kaznenog procesnog prava Zlata Đurđević: 'Zakon o kaznenom postupku jedan je od najvažnijih zakona koji državi daje represivne ovlasti nad pojedincem, ali i postavlja granice zadiranju državnog represivnog aparata u temeljna ljudska prava, zato ZKP i nosi nadimak - Ustav u malom.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još