Hrvatska PREGOVORI S DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA

Vlada čeka dogovor s 'konstruktivnim pregovaračima'

U Banske dvore na drugu rundu pregovora s Vladom oko novog Kolektivnog ugovora danas stiže pregovarački odbor sindikata državnih službi i namještenika, a premda dosad nisu željeli otkriti nikakve detalje, iako se neslužbeno doznaje da im Vlada nudi isto što i javnim službenicima, obje strane gaje nadu da će u dobroj vjeri postići dogovor na obostrano zadovoljstvo

Sudeći prema neslužbenim najavama da Vlada u pregovorima o prijedlogu novog Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike predlaže smanjenje materijalnih prava za 60.000 državnih službenika, to znači da bi i oni, kao i njihove kolege iz javnih službi, mogli ostati bez dvije božićnice i regresa te jubilarnih nagrada osim za one sa 35 i više godina staža, imati smanjenu dnevnicu sa 170 na 150 kuna te ostati bez dijela naknada za prijevoz, osim onih koji imaju opravdane troškove koje će dokazivati putem računa i putnih naloga.

Nakon prošlotjednog sastanka, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je da okvir za pregovore sa sindikatima državnih službi ostaje isti kao i za sindikate javnih službi, odnosno da u proračunu za javne i državne službenike ima samo 21,6 milijardi kuna, što je iznos koji Vlada ne može probiti niti se više zaduživati, stoga i predlaže uštede na materijalnim pravima da bi se sačuvalo radna mjesta i plaće.

Istaknuo je i da su sindikati državnih službi konstruktivni pregovarači te izrazio optimizam oko mogućnosti postizanja dogovora, a slično mišljenje tada su iznijeli i sindikalni predstavnici, koji su u međuvremenu usuglasili svoja pregovaračka stajališta oko Vladinog prijedloga, ali ih prije novoga sastanka nisu željeli iznositi.

Tako je i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleše uoči sastanka samo kratko kazao: 'Imamo specifičnu situaciju jer su kolege iz javnih službi već pregovarale, čak je dio i potpisan, prema tome su neki stvari već zadane, ali to ne znači da se o tome ne može pregovarati i mi na kraju krajeva moramo izaći pred naše članstvo i ono mora reći što misli, dakle, referendum je jedna od opcija, ali o tome se trebaju izjasniti naša tijela i to kad dobijemo konačan Vladin prijedlog, može biti referenduma, a i ne mora'.

204049,204860,204675,204913

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još