Hrvatska ondje planira izgraditi obaloutvrde na 53 kilometra riječnog toka, što sigurno neće uništiti Kopački rit. Glavno je pitanje koliko će negativno utjecati na to poplavno područje od 17 tisuća hektara i ornitološki rezervat s 293 zabilježene vrste ptica. Na njega odgovor uskoro treba dati Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje odlučuje o studiji utjecaja na okoliš Agencije za plovne putove, investitora projekta.

Austrijanac Ulrich Eichelmann još je 2005. godine u selu Dunapataj u Mađarskoj govorio o velikom planu reguliranja i produbljivanja rijeke Dunav radi povećanja plovnosti te druge po veličini europske rijeke. Kao stručnjak Svjetskog fonda za prirodu (WWF) odazvao se pozivu mađarske stranke Zeleni demokrati, koja je tada imala parlamentarnog zastupnika, da eko aktivistima iz Srbije Hrvatske i Mađarske objasni što strateški dokumenti Europske unije govore o Dunavu, kao drugoj po veličini rijeci na kontinentu.

Obzirom da Europska unija poštuje pravilo ranog obavještavanja i sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu, WWF je jedna od organizacija koja je od prvih razmatranja prije desetak godina dobila informacije da će EU inicirati i podupirati unapređenje plovnog puta Dunavom.

Od političkih promjena 1989. godine javlja se povećan interes za uspostavljanje jačeg riječnog koridora od Sjevernog mora, preko Rajne, Dunavom do Crnog mora. Osmišljen je projekt 'Koridor VII' kao dio Transeuropske mreže transporta (TEN-T), koji u Dunavu konačno namjerava dobiti pravu europsku riječnu rutu za jeftini masovni prijevoz robe sjever - jug, s njegovim tokom od njemačkog Schwarzwalda do delte u dužini 2857 kilometara.

Ni prije sedam godina Eichelmann ni sada ekološki aktivisti načelno nisu protiv tog plana obzirom da se riječni promet u usporedbi s cestovnim i zračnim smatra ekološki prihvatljivijim i energetski učinkovitijim. Razlika je u viziji kako ga ostvariti. I sačuvati 'europsku Amazonu', kako je Dunav prozvan radi naglaska njegovog ekološkog značaja.

Od Njemačke do Rumunjske sporovi nastaju kod takozvanih 'uskih grla'. Državni projekti, regulatori voda i ministarstva tako nazivaju dijelove Dunava problematične za plovnost i kretanje brodova, dok su upravo ta područja ekolozima vrlo vrijedni ostaci dijelom očuvane prirode. Dunav kod Kopačkog rita jedno je od tih mjesta.

Agencija za plovne putove i Ministarstvo mora, prometa i razvitka primjerice kod Kopačkog rita, uzvodno od Apatina, namjeravaju izgraditi 28 građevina – obaloutvrda, pera i T-pera – a ekolozi taj projekt drže najvećim napadom na ovaj park prirode i ornitološki rezervat u posljednjih trideset godina.

Ministarstvo u odgovoru tportalu o ovom problemu navodi da se Hrvatska prihvaćanjem Europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN), i drugim dokumentima poput Dunavske strategije, odredila prema razvoju unutarnje plovidbe. To podrazumijeva i održavanje plovnog puta u klasama zadanim AGN ugovorom, a u slučaju Dunava u Hrvatskoj to je Vlc klasa.

Za Tibora Mikušku, ekologa Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode (HDZPP), upravo takvo shvaćanje predstavlja političko 'usko grlo' u pronalaženju najboljeg rješenja koje će pomiriti suvremene potrebe širenja transporta i očuvanja prirode.

'Ne protivimo se poboljšanju plovnosti Dunava. Problem je u interesu građevinske industrije koja želi iskopavati materijal iz Dunava umjesto modernizacije brodova', kaže Mikuška, što je stav skupine ekoloških udruga koji na europskoj razini zastupa i WWF.

Ugovor AGN od stranaka ne zahtijeva postizanje zadane klase puta, pod uvjetom da se postigne plovnost rijekom 240 dana u godini, dodaje. Osim toga vlade država članica ravnopravno utječu na EU politike, pa Hrvatska može tražiti strože kriterije zaštite prirode na svom području.

Štoviše, WWF već godinama raspravu usmjerava prema modernizaciji brodova, koji bi mogli ploviti i kroz 'uska grla', a to bi u ekonomskom smislu doprinijelo razvoju cijelog jednog industrijskog sektora.

Pál Völner, mađarski ministar infrastrukture i razvoja, zato je u ožujku u Luksemburgu odbio potpisati Deklaraciju o održavanju učinkovite infrastrukture plovnog puta na Dunavu.

'Mađarska umjesto dodatnog reguliranja Dunava sada se namjerava fokusirati na drugačije projekte, koji će više uvažavati zaštitu prirode', ocjenjuje Mikuška, nezadovoljan time što je ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić svejedno potpisao tu deklaraciju.

Mađarski stav zanimljiv je i zbog prioriteta koji Transeuropska mreža transporta (TEN-T) daje tamošnjem cjelokupnom toku Dunava za razliku od hrvatskog gdje je taj priroritet niži.

Kako god, utjecaj aktualnog projekta Agencije za plovne putove, gradnje obaloutvrda i pera, ocjenjuju ekolozi, sigurno neće katastrofalno zbrisati Kopački rit, ali doprinijet će negativnim ekološkim trendovima koji se ondje događaju godinama

'Mi govorimo o pogrešnim odlukama i reguliranjima unazad posljednjih stotinu godina. Dunav kod Batine u tom razdbolju ukopao se 1,5 metar. Novim utvrđivanjem obala trend će se nastaviti, što će nadalje remetiti vodni režim u Kopačkom ritu. Primjerice, već sada vidimo smanjivanje vodenih površina i širenje šuma, dakle gubitak vrijednosti zbog kojih je Kopački rit zaštićen kao park prirode i ornitološki vrlo važno područje u međunarodnim okvirima', upozorava Mikuška.

Slično ističe i Europska komisija pa među sedam najvećih ekoloških problema Dunava navodi 'promjene u riječnom toku, uključujući transport sedimenta' te 'degradaciju i gubitak vlažnih staništa'.

Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), još konkretnije, nedavno je objavila da istraživanja pokazuju da je 30 posto Dunava 'zatvoreno' i 80 posto nekadašnjih plavnih područja izgubljeno tokom 'posljednjih 200 godina kroz intenzivno generiranje električne energije, zaštitu od poplava, plovidbu i korištenje zemljišta'.

U svojoj izjavi o 'vodećim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunav' ta komisija vladama dunavskih država preporučuje uvažavanje ekoloških kriterija prilikom upravljanja Dunavom, umjesto isključivo ekonomskih ciljeva.

U slučaju projekta Agencije za plovne putove za utvrđivanje obala uzvodno od Apatina, zato će biti važna ocjena studije utjecaja na okoliš, koju uskoro treba donijeti Ministarstvo zaštite okoliša i prirode