Hrvatska CARITAS PRIHVATIO DIO IMIGRANATA

Dio spašenih zatražit će azil, ostali će biti deportirani?

Caritas Dubrovačke Biskupije prihvatio je dio imigranata koji su jučer u popodnevnim satima s otvorenog mora na jedrilici kojom su pokušali doploviti do Italije dotegljeni do Luke Gruž, javlja portal DubrovnikNet. Navodno je noć protekla mirno, no budući da je riječ o 66 imigranata iz nekoliko država, bilo je i određenih problema

'Toliko osoba različitih nacionalnosti nije lako držati u jednom prostoru. Često je bilo i ispada, no općenito je stanje u redu', potvrdio je novinarima Frano Skokandić, predsjednik Stožera za zaštitu i spašavanje Dubrovačko-neretvanske županije dodavši kako će se tijekom dana nastaviti liječnička obrada imigranata.

Za početak je 20-ak imigranata smješteno u Caritas gdje im je ponuđen minimum uvjeta za boravak, hrana i voda. Do kraja dana najvjerojatnije će tamo biti preseljeni i ostali. 'Uvjeti su im tamo neupitno dobri i tamo će moći ostati do završetka ispitivanja i odluke o njihovoj sudbini', potvrdio je Skokandić.

Ravnatelj dubrovačkog Caritasa don Robert Čibarić rekao je za DubrovnikNet kako će ilegalne migracije biti 'jedan od negativnijih izazova s kojima ćemo se kao narod suočiti ulaskom u EU'.

'Odmah smo reagirali kupnjom 100 boca vode, čime smo otvorili vrata pomoći i barem donekle ublažili tugu i jad ovih nesretnih ljudi. Nakon tuširanja smo ih obukli u doniranu robu koju smo imali, a koliko će dugo ostati u našim prostorijama, ovisi o višim instancama', rekao je don Robert. Posebno se zahvalio Lučkoj upravi na razumijevanju, ali i anonimnim donatorima koji su pomogli da se imigranti zbrinu.

U međuvremenu u Stožeru za zaštitu i spašavanje čekaju odgovor iz ministarstava unutarnjih, odnosno vanjskih poslova, kako postupiti u nastavku procedure sa zbrinjavanjem imigranata. Odgovor se pokušao dati i u emisiji 'U mreži Prvog' na Hrvatskom radiju posvećena upravo problemu ilegalnih migracija, odnosno nezakonitih prelazaka državne granice.

'Ostavili smo ljudima dovoljno vremena da se oporave pa ćemo tijekom dana početi službeni dio postupka. Najvjerojatnije će se jedan dio njih odlučiti ostati u Hrvatskoj i zatražiti zaštitu, a za dio koji se ne odluči za takvu opciju ispitat će se mogućnost povratka u Grčku, jer između dviju država postoji sporazum u vraćanju osoba koje su nelegalne prešle granicu', potvrdio je Josip Paradžik iz Odjela za nezakonite migracije u MUP-u.

Imigrantima se bavi samo policija

Voditelj Odsjeka za sankcije u Odjelu za ilegalne migracije MUP-a Josip Paradžik upozorio je kako se 'u najvećoj mjeri, najčešće i najviše, te konkretno' problemom ilegalnih migranata i useljenima bavi jedino policija. Konstatirao je kako je broj osoba koji se nezakonito prešle hrvatsku granicu povećan, a posebice je taj problem kulminirao posljednje dvije-tri godine.

'Enormno je povećan broj useljenika iz Afrike i Azije. Stvari će se dodatno i umnogome promijeniti za godinu dana, čak i prije ulaska u EU, jer će se Hrvatska dodatno suočiti s porastom broja nezakonitih migranata, ali i tražitelja azila', kaže Paradžik.

Ako se netko od 66 ilegalnih migranata odluči za ostanak u Hrvatskoj, bit će transferiran u prihvatilišta za traženje azila u Kutini, odnosno zagrebačkom hotelu Porin, a ostali će u prihvatni centar za strance u Ježevu. U taj centar zatvorenog tipa smještaju se imigranti kojima je jedini put deportacija u zemlje podrijetla ili zemlju iz koje su došli, u ovom slučaju Grčku.

'Dio ljudi koji ne zatraže azil ili neki drugi oblik zaštite u Hrvatskoj mogao bi biti deportiran pa je važno razmišljati koliko štitimo ljudska prava kad radimo deportaciju, koliko određena država može biti sigurna da neće nečija ljudska prava i nečiji život i slobodu ugroziti', upozorila je na Hrvatskom radiju Emina Bužimkić, aktivistica koja se dugo bavi problemom azilanata.

Ukazala je i na problem smještaja tražitelja azila u gotovo popunjena prihvatilišta u Kutini i hotelu Porin, činjenicu da procedura može trajati mjesecima, pohvalila se da je Hrvatska u pomaganju azilantima pružila znano bolje standarde nego što europska pravna stečevina to propisuje, ali i podsjetila na problem nepostojanja integracijskog sustava u Hrvatskoj.

'Od 50-ak osoba koje su, izravno ili kao dio obitelji, ostvarile azil, dio je napustio Hrvatsku upravo zbog nezadovoljstva zaštitom koju su dobili ovdje. Oni koji su ostali imaju veliki problem sa zapošljavanjem, obrazovanjem, socijalnom skrbi. I jedan od najvećih strahova hrvatskih građana jest dolazak azilanata koji će im 'ukrasti' posao, a od svih azilanata samo dvoje ima posao, i to niskokvalificiran', kaže Emina Bužimkić.

Od 66 imigranata koji su smješteni u Dubrovniku i kojima je odmah po dolasku na obalu pružena liječnička pomoć, hrana i voda, samo je jedan hospitaliziran u dubrovačkoj bolnici. Svi ostali su zdravi, potvrđeno je iz Zavoda za javno zdravstvo.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još