Na Županijskom sudu u Zagrebu svjedočio je bivši šef HSS-a Josip Friščić koji je na sud došao na štakama zbog nedavne operacije kuka. Pozvan je kao svjedok u postupku protiv Ive Sanadera da prepriča svoja saznanja iz razdoblja kada je bio koalicijski partner HDZ-u po pitanju navodnog Sanaderovog primanja mita za predaju Ine MOL-u
Friščića je za svjedoka pozvala Sanaderova obrana, tako da su oni imali pravo prvi postavljati pitanja. Friščić je pojasnio da je od 2007. godine do kraja mandata bio potpredsjednik Sabora i šef HSS-a.
Upitan sjeća li se koalicijskog sastanka koji je na temu izmjena međudioničarskog ugovora Vlade i MOL-a sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec, Friščić kaže da je na jednom od sastanaka prezentirano pitanje 'isteka ugovora prodaje dijela vlasništva Ine': 'Govorilo se o energetskoj situaciji i postavljalo pitanje kako osigurati energetsku sigurnost Hrvatske.' Kaže da je taj sastanak trajao dva do tri sata i da se održao u popodnevnim satima krajem 2008. godine.
Na tom sastanku su, kaže, bili i ministri Šuker, Dropulić, Adlešić, Pankretić, Bajs... 'Nisu bili svi ministri, ali ovih se sjećam da su bili na sastanku.'
Upitan o čemu je to Polančec ustvari govorio toga dana, Friščić kaže: 'Prezentirao nam je da je istekao petogodišnji period prema ugovoru iz 2003. godine, ali cijela prezentacija je bila koncipirana kroz pregled energetskog stanja. Temeljno je naglasio da Ina ima financijskih poteškoća koje čini i plinski biznis u Hrvatskoj, a znamo da je to vrijeme bilo specifično zbog odnosa Rusije i Ukrajine i krize oko isporuke plina. Pitanje je bilo kako dugoročno osigurati dostatnost tog energenta. Znam da su rekli da treba osigurati šest milijardi kuna i da nam postojeće skladište nije dovoljno za jednu zimu te da bi trebalo izgraditi novo. Pitanje je bilo kojim modelom to napraviti – kroz sustav Ine ili posebni biznis kroz Plinacro ili formiranjem posebne tvrtke za to. To su bila dominantna pitanja o kojima se tada razgovaralo. Ja sam postavio pitanje o rudarskoj renti od 10 posto pa mi je rečeno da se određeni pomaci rade, ali da je nemoguće s 2,5 doći na 10 jer bi to opteretilo gospodarstvo i domaćinstva. Rečeno mi je da je naša cijena plina ispod europske i da moramo cijene ujednačiti, samo da se mora vidjeti kako i kojom dinamikom da to ne bude udar na gospodarstvo i domaćinstva. Bilo nam je naglašeno da su angažirani energetski i pravni stručnjaci te da se vodi računa o našoj maksimalnoj zaštiti.'
Upitan o međudionočarskom ugovoru Vlade i MOL-a, kaže da im je na sastanku rečeno da je došlo do promjene u vlasničkoj strukturi i da se MOL približio do 50 posto vlasništva dionica Ine. 'Vodio se razgovor o funkcioniranju tvrtke, ali to nije bila glavna tema rasprave, glavna je tema bila kako omogućiti da Ina uspješno funkcionira. Što se otkupa Okolija tiče, bilo je rečeno da se o tome može razgovarati s MOL-om i da su varijante da se cijene povećaju na razinu europskih ili da se izdvoji plinski biznis. U drugom slučaju bi se Okoli otkupio, a izgradilo bi se još dva nova skladišta za zimu.'
Kaže da se na tom sastanku nisu donosili 'decidirani zaključci', da su samo primili informaciju na znanje i da su stručnjaci na tom planu angažirani te da se štite hrvatski interesi. 'Prepustili smo svakom resoru da radi svoj posao. Prešutni zaključak bio je da se pregovori i razgovori nastave kako je prezentirano.'
Na pitanje je li Sanader radio pritisak u bilo kojem smislu kaže da Sanadera na tom sastanku nije bilo i da nije nikad, ni na kojem sastanku, tu temu otvorio.
Kad ga se pita je li on kao koalicijski partner pristao na izdvajanje plinskog ugovora, Friščić kaže da nisu mogli dati pristanak jer im nitko nije ništa predstavio kao konačno rješenje 'Dali smo suglasnost da se taj proces nastavi i da se nađe najbolje rješenje za Hrvatsku po tom pitanju', rekao je Friščić.
Sjeća se sjednice Vlade u siječnju 2009. godine, kada je donesena odluka o izmjeni ugovora Vlade i MOL-a. 'Odluke s te sjednice u vezi spornih ugovora donesene su jednoglasno, za njih su glasovali i ministri u Vladi članovi HSS-a. Da je netko na njih radio pritisak, mislim da bi me informirali o tome, a nitko mi nije ništa rekao pa pretpostavljam da nije bilo pritiska', rekao je Friščić i dodao da drugih sastanaka na tu temu nije bilo.
'Kao koalicijski partner ugovore nisam vidio prije potpisivanja, cilj je bio da Vlada vlada i da svatko odgovara za svoj resor', rekao je Friščić na kraju svjedočenja.
Suđenje se nastavlja u sljedeći četvrtak svjedočenjem Zlate Vrdoljak i bivšeg direktora Hypo banke Joerga Schustera i to će biti posljednje ispitivanje prije ljetne pauze, a sudac Ivan Turudić najavljuje da bi kraj ovog postupka i presuda mogli biti u rujnu.
