Istaknuo je kako se može reći da je ovogodišnji lipanj iznadprosječno topao, po klimatološkim kriterijima u mnogim hrvatskim krajevima čak i ekstremno topao, što će se potvrditi i u sljedeća tri dana, dodajući da će se vruće i vrlo vruće nastaviti i u prvim danima srpnja.

'Najtoplije će u sljedećih deset dana u većem dijelu Hrvatske biti od petka do utorka, kada će najviša temperatura zraka u većini unutrašnjosti, ponegdje i na Jadranu, biti uglavnom od 34 do 39°C', rekao je Vakula, napominjući da toplih noći s najnižom temperaturom zraka od 20°C neće biti samo na Jadranu, nego i u mnogim mjestima kontinentalne Hrvatske, a istodobno će se uz more temperatura spuštati na oko 25°C samo u rano jutro.

Dosadašnja apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, po standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice izmjerena je 4. kolovoza 1981. u Pločama i iznosila je 42,8°C.

Ostale najviše izmjerene temperature u Hrvatskoj iznad 40°C bile su 42,4°C u Karlovcu 5. srpnja 1950., 41,4°C u Kninu 22. kolovoza 2000., 40,5°C u Vrgorcu 13. srpnja i Županji 24. srpnja 2007., 40,4°C u Zagrebu u Maksimiru 5. srpnja 1950., 40,3°C u Osijeku 1. srpnja 1950. i 5. srpnja te godine u Zagrebu na Griču, 40,2°C u Benkovcu 22. kolovoza 2000. i Gradištu 6. srpnja 1988. te 40,0°C u Rijeci 19. srpnja 2007.

Očekuje se, rekao je Vakula, da će i u drugom dijelu sljedećeg tjedna vrlo vjerojatno biti relativno toplo, u većini Hrvatske čak i iznad prosjeka za početak srpnja, a u mnogim mjestima vjerojatno i vruće, ali ne baš tako kao od petka do utorka, osim možda u Dalmaciji.

Govoreći o UV indeksu, istaknuo je da će mjera jakosti sunčeva zračenja uglavnom biti vrlo visoka pa se zato preporučuje kraći boravak na otvorenome od 11 do 16 sati.

Zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' građane upozorava da izbjegavaju boravak na otvorenom u vrijeme velikih vrućina te da se zadržavaju u hladu ili u zatvorenom hladnijem prostoru.

Zavod pojašnjava kako je toplinski udar stanje povišene tjelesne temperature koje nastaje kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela više nisu sposobni osloboditi višak topline u okolini. Znakovi su osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir, koža je suha i crvena, a u mlađih osoba može biti i znojna, a teži simptomi su gubitak svijesti i visoka tjelesna temperatura.

Bolesnika treba prenijeti u hladnu prostoriju ili hladovinu, skinuti mu odjeću, a ako nije pri svijesti, okrenuti ga u bočni položaj. Bolesnika treba polijevati hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama.

Upozorenje Ministarstva zdravlja u povodu velikih vrućina

S obzirom na najave velikih vrućina tijekom ljetnih mjeseci, Ministarstvo zdravlja izdalo je upozorenje za građane, osobito za starije i oboljele osobe, kako se ponašati tijekom visokih temperatura.

Ministarstvo zdravlja upozorava građane da izbjegavaju izlazak u najtoplijem dijelu dana od 10 do 17 sati, da ne ostavljaju djecu ili životinje u parkiranom vozilu te da izbjegavaju naporan fizički rad.

Također, građane savjetuje da potraže sjenu, piju redovito i dovoljno tekućine i izbjegavaju alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Treba jesti češće manje obroke i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama te rashlađivati tijelo tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi.

Ministarstvo zdravlja savjetuje građane da rashlade svoj dom te sobnu temperaturu drže ispod 32°C danju i ispod 24°C noću, da nose laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala te stave šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

Također, da koriste hladniji noćni zrak, smanje količinu vrućeg zraka unutar stana, objese mokre ručnike, uz uključen uređaj za rashlađivanje zatvore vrata i prozore.

'Nazovite i posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami te tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest. Ako uzimate lijekove, provjerite s vašim obiteljskim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu. Pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova i zapišite važne brojeve Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku) i Centar 112. Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše, tražite pomoć i savjetujte se s liječnikom', navodi u priopćenju Ministarstvo zdravlja.