Hrvatska UPOZORENJE PUČKOG PRAVOBRANITELJA

Raste diskriminacija kod zapošljavanja i prava na rad

Diskriminacija u Hrvatskoj najraširenija je na području rada i zapošljavanja, čak u 63 posto slučajeva, a slijede – zdravstvena zaštita, pravosuđe i postupanje policije, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja koje je predstavljeno na okruglom stolu 'Jačanje Ureda pučkog pravobranitelja u suzbijanju diskriminacije'. Okruglim stolom završen je dvogodišnji projekt koji su provodili Ured pučkog pravobranitelja i Program UN-a za razvoj (UNDP)

Građani obuhvaćeni istraživanjem o stavovima i svjesnosti o diskriminaciji te njezinoj pojavnosti i oblicima dali su i mišljenje o tome što smatraju najučestalijim razlogom za diskriminaciju, pa najveći broj njih misli da je to socijalno podrijetlo i imovinsko stanje. Nacionalna pripadnost, koja je u sličnom istraživanju prije tri godine bila vodeći razlog, na drugom je mjestu razloga za diskriminaciju.

'Isticanje imovinskog stanja kao glavnog razloga za diskriminaciju svakako je posljedica gospodarske krize, nezaposlenosti i pada ekonomske moći širih slojeva društva', istaknula je Nikolina Patalen iz Ureda pučkog pravobranitelja, predstavljajući rezultate istraživanja provedenog telefonskim putem na uzorku od 1.300 ispitanika.

Upozorila je i na podatak po kojem čak četvrtina ispitanih neprihvatljivim smatra brak s ljudima druge nacionalnosti, vjere ili rase, isto toliko njih smatra da žene i muškarci nemaju ista prava, dok bi trećini bilo neugodno da im je kolega na poslu ili susjed – homoseksualac. Za čak njih 55 posto neprihvatljivo bi bilo u privatnoj firmi zaposliti pripadnike romske manjine, trećina smatra da bi Romi odbijali goste u uslužnim djelatnostima, dok 40 posto ne bi zapošljavalo azilante.

'Većina građana i dalje ne zna koje je središnje tijelo zaduženo za suzbijanje diskriminacije, iako je vidljivost institucije pučkog pravobranitelja četverostruko veća u odnosu na istraživanje otprije tri godine', ukazala je Nikolina Patalen.

Upravo su rezultati tog istraživanja vrlo slični podacima iz izvješća pučkog pravobranitelja za prošlu godinu, jer najbrojnije pritužbe i jesu iz područja rada i zapošljavanja. No najčešća osnova za diskriminaciju, za razliku od istraživanja, ipak ostaje pripadnost manjinskim etničkim zajednicama.

'Jasno je da se u svim zemljama u kojima vlada kriza i teško socijalno stanje ljestvica pomiče prema radu i zapošljavanju, međutim i diskriminacija po nacionalnoj, vjerskoj i rasnoj osnovi je vrlo značajna. Čak u vremenima krize zna biti dodatno pojačana', prokomentirao je pučki pravobranitelj Jurica Malčić rezultate izvješća ureda kojem je na čelu.

Kako spriječiti govor mržnje na internetu?

Zamjenik pučkog pravobranitelja Dejan Palić posebno je upozorio na problem širenja govora mržnje na internetu, čemu je, kako je rekao, pogodovao 'velik broj stranica koje je teško kontrolirati'.

'Moguće rješenje imaju nordijske zemlje u kojima se reakcije čitatelja objavljuju s odgodom, odnosno tek kad administratori utvrde jesu li ti sadržaji prihvatljivi ili nisu', predložio je Palić.

Prošle je godine u Uredu pučkog pravobranitelja otvoreno 147 novih spisa koji se odnose na diskriminaciju. Od toga je, po podacima koje je prenio zamjenik pučkog pravobranitelja Dejan Palić, okončan rad u 103 slučaja te je potvrđena osnovana sumnja u diskriminaciju u 18 slučajeva.

'Najteži su oblici nasilje, govor mržnje i netrpeljivosti uglavnom protiv pripadnika LGBT populacije i romske manjine. Poseban je problem i sudska praksa, jer je broj presuda za diskriminaciju mali, pa se i ljudi slabije odlučuju tako zaštititi svoja prava', rekao je Palić predlažući nastavak rada na uspostavi kvalitetne besplatne pravne pomoći.

Upozoreno je i da se sve veći broj osoba slabijeg imovinskog stanja nalazi u nepovoljnom položaju te sve teže ostvaruju svoja prava i potrebe, posebice u pristupu pravosuđu i pravima u području zdravstvene zaštite.

'Radna mjesta i zapošljavanje sve češći su problem kad je diskriminacija u pitanju, što je posljedica porasti nejednakosti uzrokovanih krizom. Stoga i Ured pučkog pravobranitelja treba ojačati, učiniti ga vidljivijim, ali i zadržati neovisnost ureda svih pravobranitelja', istaknula je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj.

Kroz projekt 'Jačanje kapaciteta pučkog pravobranitelja', koji je realiziran od 2010. godine, osnažena je i suradnja s posebnim pravobraniteljicama, sindikatima i organizacijama civilnog društva. Posjeti i uredovni dani po županijama pridonijeli su povećanoj vidljivosti institucije i dostupnosti pučkog pravobranitelja širem krugu građana.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još