Hrvatska PORAŽAVAJUĆI REZULTATI

Učenici ispodprosječni u čitanju, matematici i prirodoslovlju

Istraživanja provedena kroz Program za međunarodnu procjenu učenika pokazala su da 15-godišnjaci u Hrvatskoj pokazuju ispodprosječne rezultate kad je čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost u pitanju. Na raspravi o hrvatskom obrazovnom sustavu, održanoj u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, istaknuto je kako osnovnoškolcima najslabije ide – matematika

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kroz Program za međunarodnu procjenu učenika (Programme for International Student Assessment – PISA) posljednjih 12 godina provodi istraživanja u tri područja. Od 2006, pa svake tri godine, istraživanjem provedenim u 74 države obuhvaćena je i Hrvatska.

Kad je čitalačka pismenost u pitanju, hrvatski učenici, a istraživanjem provedenim prije tri godine obuhvaćeno je bilo njih 5.471 u 157 škola, na 36. su mjestu, u prirodoslovlju mjesto niže, a kad je matematika u pitanju najslabije stoje – 40. su u poretku država obuhvaćenih istraživanjem.

'Više od 22 posto učenika ne postiže razinu početne čitalačke pismenosti, odnosno ne razumije vrlo jednostavne podatke koje bi trebalo znati poput snalaženja na kolodvoru. Kad je matematika u pitanju, njih trećina ne zadovoljava prolaznu razinu pismenosti, odnosno ne može pretvoriti konkretnu životnu situaciju u matematiku kao što je pretvaranje valuta. U prirodoslovlju učenici najbolje stoje, iako ih 20 posto ne zadovoljava osnovnu prirodoslovnu pismenost', upozorila je Michelle Braš Roth, koordinatorica projekta PISA u Hrvatskoj.

Hrvatski učenici, po rezultatima tog istraživanja, u čak 22 posto slučajeva nisu u stanju shvatiti tekst i utvrditi osnovne detalje pročitanog književnog djela, pa u odnosu na svoje vršnjake iz kineskog Šangaja zaostaju za više od dvije godine školovanja. Kad je matematika u pitanju zaostatak za prosječnim kineskim učenikom je dvostruko veći.

'Produženje trajanja male škole, javno objavljivanje rezultata istraživanja sličnih ovome, davanje prednosti kvalitete učenja, plaćanje učitelja prema dostignućima, jasnije političke ciljeve te viša autonomija škola preporuke su za poboljšanje rezultata', rekla je Braš Roth navodeći i pozitivne primjere Koreje, Japana, Finske i Norveške te Poljske.

Prezentacija pod naslovom 'Što su druge zemlje napravile temeljem rezultata PISA-projekta, a mi nismo' predstavljena je znanstvenicima koji se bave obrazovanjem, ravnateljima škola te nastavnicima koji u svakodnevnoj praksi primjenjuju PISA konceptualni pristup. Inače, podaci iz istraživanja provedenog 2009. godine ne razlikuju se puno od onih iz 2006, no u blagom su padu. Rezultati iz trećeg PISA ciklusa koji se provodi ove, bit će prezentiran do kraja iduće godine.

Sudjelujući u raspravi, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić ukazao je na nužnost objavljivanja takvih podataka, jer 'javnost ne zna dovoljno o nužnosti poboljšanja školskog sustava'.

'Stalno se prigovara da nismo dobro organizirano društvo i svi znamo da nešto treba uraditi da se to promijeni, ali je pitanje zašto prijedlozi za promjene ne uspijevaju. Vjerujem da bi do promjena i došlo kad bi se pitala struka, a ne politika', smatra akademik Kusić.

Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika upozorio je kako postoje tri dimenzije problema za poboljšanje stanja u obrazovnom sustavu. 'Prije svega, vični smo bježanju od problema, teško postižemo nacionalni konsenzus o važnosti promjena u sustavu obrazovanja, pa nikako da se dogovorimo o rješenju. Na kraju, kad se i dogovorimo, nedostaje provedba', rekao je Zelenika.

Dao je i odgovor, ukazujući kako 'mnogima u sustavu obrazovanja odgovara aktualno stanje i ne žele ništa mijenjati'.

Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin ocijenio je kako su 'škole najbolji dio hrvatskog društva', no i otvorio pitanje – kako ih nagovoriti da krenu u promjene. 'Stoga je dužnost politike objasniti zašto su promjene nužne. Na žalost, ona to još nije u stanju', zaključio je rektor Lučin.

PISA istraživanje je najobuhvatnija međunarodna procjena znanja i vještina 15-godišnjih učenika u članicama OECD-a i partnerskim zemljama- Provodi ga međunarodni konzorcij institucija koji predvodi Australsko vijeće za istraživanja u obrazovanju (ACER).

Osnovni ciljevi istraživanja su usmjerenost na politiku obrazovanja, inovativni koncept 'pismenosti', važnost cjeloživotnog učenja, te redovito praćenje kroz trogodišnje vremenske cikluse što omogućava praćenje napretka u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva kroz veliku zemljopisnu pokrivenost.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još