Hrvatska TRI OD ČETIRI

Prvi objavljujemo tajne recenzije o HE Ombla!

Tportal je došao do trojice od četvorice tajnih recenzenta koja su Studiji utjecaja na okoliš HE Omble dali negativnu ocjenu, imao s njima pojedinačne razgovore i u ovom tekstu djelomično predstavlja njihove nalaze. Recenzenti su potvrdili da potpuno ostaju pri ranijim stavovima, jer bi po njima gradnja HE Ombla mogle prouzročiti za prirodu i lokalnu zajednicu nesagledive negativne posljedice. Ovim tekstom donekle ublažavamo nastojanja Vlade da zadrži u tajnosti stručne ocjene, čime je nekim udrugama zanijekala prava na pristup informacijama, pa i osobno ovome novinaru

Jedan od recenzenata ranije je otkrio svoj identitet javnosti, geolog Goran Mazija, drugo dvoje i dalje žele ostati anonimni, nastojeći izbjeći medijske i političke pritiske koji kulminiraju oko Omble, a četvrti, koji je podržao gradnju HE Omble, ostao je nepoznat. Pokazali su različitu spremnost na suradnju, od iznošenja tek načelnog stava do detaljnijeg objašnjenja svoje ocjene. Dvoje od njih recenziju su uradili besplatno.

Svim ocjenama zajedničko je to da Studiji utjecaja na okoliš (SUO) ne daju prolaznu ocjenu, a projekt HE Omble smatraju neprihvatljivo skupim. Također, drže da su istraživanja manjkava, parcijalna, stara, neodgovorna i da ne jamče sigurnu i učinkovitu izvedbu zahvata. Svi upozoravaju na to da su od usvajanja SUO-a dodatna mjerenja i istraživanja rađena marginalno, iako se investitor na njih obavezao, a koja su nužna za upoznavanje stvarnog stanja prirode i okoliša. Dvoje od njih naglašava da je SUO kao dokument zastario i nije u skladu sa zakonom, jedan čak tvrdi da je protuzakonit. To dvoje dalo je sintetsku ocjenu znatno šire problematike, a jedan se strogo zadržao u okviru svoje struke. Isti recenzenti upozoravaju da zbog manjka podataka nije moguće jamčiti da zahvat neće biti riskantan u pogledu seizmičnosti područja i stabilnosti padina Rijeke dubrovačke. Treći pak smatra da su seizmičnost područja i stabilnosti padina dostatno obrađeni.

'Neekološka hidroelektrana'


Jedan recenzent nazvao je HE Omblu krajnje neekološkom hidroelektranom, iz čije je dokumentacije jasno vidljivo da će biti devastirani i uništeni iznimno vrijedni prirodni uvjeti i staništa s nekim vrstama koje su zaštićene na razini Europe, a za koje nije moguće provesti nikakve mjere ublažavanje ili kompenzacije. Ukazuje na negativna iskustva s nedavno izgrađenom HE Lešće, istog investitora, koja je također imala staru i manjkavu studiju utjecaja, zbog čega su se na neočekivanim mjestima aktivirali novi izvori, a neki stalni izvori visoke kvalitete vode postali povremeni i neprihvatljivi za piće. Upozorava da se isto može očekivati i na mnogobrojnim izvorima okolice Dubrovnika i zaleđa!

Njegov kolega posebno ističe tri važne skupine problema: prvo, pri dostizanju određene razine u potencijalnoj akumulaciji, voda bi se gubila u drugim slivovima; drugo, planirana brana – injekcijska zavjesa od jednog reda bušotina – ne bi mogla spriječiti procjeđivanja voda, nego bi trebalo napraviti tri, a možda i pet redova injekcijske zavjese (što bi, s obzorom na činjenicu da jednoredna zavjesa čini drugu najskuplju stavku s petinom ukupno izraženih troškova, iznimno poskupjelo projekt); i treće, on smatra da nema nikakvih dokaza da će se izgradnjom hidroelektrane smanjiti mutnost vode na čemu jako inzistira HEP.

Jedan od recenzenata tijekom razgovora je pokazao zatečenost činjenicom da od bazičnih istraživanja prof. dr. Petra Milanovića, iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, na Ombli nije imao većeg sudjelovanja neki respektabilan hidrogeolog. Međutim, podsjeća da je Milanović postavio visinu brane na stotinu metara (30 niže nego u aktualnom projektu), što je projekt činilo sigurnim, ali ne dovoljno isplativim. Za njega je apsurdno da matematički model rada podzemnog vodonosnika Omble, koji je izradio splitski hidrolog prof. dr. Vinko Jović, nema procjenu zapremine vode s kojom računa akumulacija, niti priznaje prelijevanje iz vodonosnika, iako SUO na to diskretno računa.
200398,199256,198762,199162'Ugrožena vodoopskrba Dubrovnika'

Njegov kolega upozorava da se radi o vodoopskrbnom izvorištu Dubrovnika, koje bi moglo ugroziti podizanje razine podzemnih voda i njezino približavanje odlagalištu otpada. Također skreće pažnju na činjenicu da SUO nije kontaktirao s državom iz koje voda dolazi te da bi bilo koja promjena upravljanja vodama u BiH mogla dovesti u pitanje rad hidrocentrale.

Ove ocjene ne trebaju čuditi, jer je još tijekom izrade Studije, član komisije, splitski hidrolog svjetskoga glasa prof. dr. Ognjen Bonacci, zaključio da će se voda gubiti prema susjednim vodonosnicima, da će akumulacija poticati potrese i klizišta i da može doći u pitanje vodoopskrba Dubrovnika. Umjesto da dodatno istraže njegove sumnje, Bonacciju su dali 'nogu'. Bonacci ovih dana nije želio dodatno objašnjavati svoje ocjene, a prema kazivanju jednoga kolege, uputio ga je na osobu koja je za izradu modela dobila honorar toliko visok da je za nj kupio stan.

Još ranije, nakon što je pregledao idejni projekt, prof. dr. Petar Stojić upozorio je na mogućnost pojave skrivenih šupljina. Također, Stojić je uputio na činjenicu da u svijetu nema nijedne takve injekcijske podzemne brane, što je potvrdio i konzultant EBRD-a prošle jeseni. Ipak, ljudi iz HEP-a tvrde da u svijetu postoji niz takvih brana i da su na izvjestan način korištena njihova iskustva. Naša iskustva iz javnih prezentacija pokazuju da HEP-ovci znaju lažno navoditi obilježja HE Omble i pri tome biti uvredljivi prema neistomišljenicima. Treba znati da su iste osobe autori projekta i SUO HE Omble, što je zaista bizarnost hrvatskog upravljanja okolišem.

Čemu služe studije utjecaja na okoliš?

S naše strane možemo dodati još ozbiljnih zamjerki koje nitko nije akceptirao. Primjerice, nitko nije radio modele razvoja podzemnih šupljina, tj. okršavanja, za koje u Ombli vladaju upravo idealni uvjeti. Ovih dana smo to spomenuli jednom od istaknutijih svjetskih stručnjaka za modeliranje speleogeneze, Slovencu Franciju Gabrovšeku, koji nam je odgovorio da se procesi koji se uobičajeno mjere tisućama godina, u takvim uvjetima mogu razvijati brzinom koja je dobro vidljiva čak i za ljudskog života.

E pa, zar nije logično zapitati, kakav je rezon Vlade da zatvara oči pred ovakvim informacijama i opasnostima koje najavljuju. Studija utjecaja na okoliš jedan je od ključnih mehanizama upravljanja okolišem, koji mora počivati na racionalnim i izvjesnim spoznajama te isključiti svaku mogućnost da stvari krenu po zlu. Smisao studije je da kao integralni, završni dio planiranja zahvata, uzme stvarnu mjeru projektu prema okružju, podjednako socijalnom i ekološkom. To nije puko glancanje i šminkanje projekta, nego naliči izradi proteze po sasvim određenim mjerama, od kojih će ovisiti njezina upotreba. SUO Omble je to uporno izigravao, i na stručnom i na demokratskom planu. Ako, dakle, Studija nije urađena po propisima, na istraživačkom je planu nestručna, a na upravnom planu djelo korupcije.

Mirela Holy
, koja se dugo iz oporbe upoznavala s postupcima falsificiranja studija utjecaja, nastojala je dolaskom na vlast to popraviti, pa su Plomin i Ombla bile njezine prve i najveće konkretne intervencije u sustav upravljanja okolišem. Sustav to nije prihvatio i zato smjena Mirele Holy nije pitanje održavanja visokih kriterija političke etike, koliko god ona dala povoda za takvo objašnjenje, niti obuzdavanje neposlušnih ministara, nego znak duboke revizije Vladine politike koju je u okolišnom dijelu formulirala i provodila Mirela Holy. To je bila reakcija sustava koji smatra da je upravljanja okolišem koještarija, ako ne služi prije svega profitu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još