Hrvatska MARIČIĆ O ODNOSU PREMA ANTIFAŠIZMU

Državna matura preskočila je Drugi svjetski rat!

Prigodnom svečanošću kod spomen obilježja u šumi Brezovica nedaleko Siska danas je obilježen Dan antifašističke borbe Hrvatske, 22. lipnja, kojemu je nazočio hrvatski državni vrh - predsjednik Republike Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović te potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, a predsjednik Josipović ocijenio je kako je riječ o jednim od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti

To je dan kada je Hrvatska rekla NE svjetskom zlu - fašizmu i nacizmu, koji su na žalost imali saveznike i kod nas u ustašama i četnicima: dan kada svojim djedovima i očevima odajemo priznanje na hrabrosti i domoljublju, istaknuo je Josipović obraćajući se nazočnima, posebice partizanima, kojima je poručio da, iako ih je svake godine sve manje, jer vrijeme čini svoje, nikada nije kasno da im se kaže:'Hvala', za sve dobro što su učinili i sačuvali slobodu i ljudskost.

Podsjetio je kako je Republika Hrvatska danas demokratska zemlja koja je na žalost morala proći još jednu priču o otporu zlu.

'Ono što su 1941. bili ljudi koji su ovdje osnovali Prvi partizanski odred, to su 90-tih godina bili naši branitelji', naglasio je Josipović.

Ocijenio je kako je antifašizam naša baština i dio našeg nacionalnog identiteta, nešto po čemu ćemo i mi biti prepoznatljivi u Europskoj uniji.

Ključno je pitanje može li danas Hrvatska ispričati zajedničku priču o povijesti sinova i kćeri onih koji su se borili na strani antifašizma, a i onih koji su bili na drugoj strani, kazao je.

Ja osobno mislim da može, ako sad priča bude sadržavala temeljnicu, moralnu poruku o tome što je bilo dobro a što zlo. Mi znamo da je bilo dobro i pravedno sudjelovati u antifašističkoj borbi i štititi svog susjeda i prijatelja i skupa s njime, s puškom u ruci, fašizmu i nacizmu reći NE, poručio je Josipović.
192585,189821,185781,185200 Obraćajući se okupljenima predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je kako je već peti put u Brezovici, a da danas prvi put drži govor koji neće biti sat povijesti, jer ga nazočnima, kako je kazao - 'ne treba ni držati'.

Antifašizam nije ideja ni vrijednost sam po sebi, već savez dobrih ljudi koji su imali zajedničke, ali ne iste vrijednosti da se suprotstave bezumnom, onom što je s druge strane ljudske duše, što je negiralo pravo na posebnost pa i pravo na život.

Matura bez antifašizma

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Ratko Maričić rekao je kako danas jest blagdan, ali da se antifašistički nazor treba čuvati cijele godine. Po njegovim riječima, ideologija poraženog naci-fašizma vojnom pobjedom nije nestala sa svjetske scene pa ni kod nas, i ustvrdio da se šutnjom i suzdržanošću demokratskih snaga daje prostor njihovom djelovanju.

'Zato i jesu nastale pojave uzvikivanja nacističkih parola i izjave mržnje protiv crnaca, Roma i Židova ne samo na utakmicama nego i nekim tiskovinama', rekao je Maričić.

Dodao je i da su, primjerice, na državnoj maturi izostala pitanja o cijelom Drugom svjetskom ratu, a, kako je rekao, upravo je taj rat i antifašistička borba podloga našeg odnosa prema antifašizmu danas.

Antifašizam je okupljanje, otpor dobrih ljudi protiv loših destruktivnih nehumanih ideja, rekao je Milanović ocjenjujući kako je Dan antifašističke borbe za Hrvatsku važan jer ni jedna druga država na svom području nije imala organiziran ozbiljni vojni pokret od 1941. do 1945. bez države i državne vlasti.

'To u Europi nitko nije imao, i po tome je Hrvatska drugačija i posebna', nagčasio je premijer Milanović.

Hrvatska je, dodao je, drugačija i po bratskom savezu iz nužde i nevolje, kadkad iz očaja između dva naroda Hrvata i Srba, ali sa sličnim motivima, duboko ljudskim, a to je otpor zlu.

Obilježavati Dan antifašističke borbe treba i zato što je hrvatski narod, matični narod, u postotku možda više nego bilo koji drugi europski narod sudjelovao u takvoj vrsti otpora. To su samo tri po meni najvažnija razloga zašto je ovo poseban praznik, kazao je premijer Milanović.

Napomenuo je kako treba reći da je u pobjedničkoj borbi bilo i grešaka i zločina, ali i da je to bilo vrijeme drugačijih standarda.

'Ono što je bilo dopušteno 1945. nije bilo dopušteno 1965.' dodao je Milanović i napomenuo da nas je 1990. zadesila drugačija situacija.

'Godine 1945. cijela Europa je bila u plamenu i ljudski život nije vrijedio ništa; 1990. godine EU je bila zrela, razmažena i bogata, a Hrvatska je vodila rat. Na nas su se u tom ratu primjenjivali visoki kriteriji. Nekima od tih kriterija u pravednoj borbi nismo bili dorasli ali većini jesmo', rekao je Milanović.

Dodao je kako povijest treba gledati u kontekstu vremena, jer ćemo, kazao je, samo tako moći sebe i narod kao zajednicu, pravilno valorizirati te biti svjesni da su naši lideri i '45. i '90. realno najbolje što je Hrvatska imala i što je narod odabrao.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Josip Leko izrazio je zadovoljstvo što može biti na današnjoj svečanosti jer to znači 'biti uz ljude koji su imali političke mudrosti, osjećaja pravde, vizionarstva i hrabrosti'.

'Ne priznavati zasluge antifašističkog pokreta znači biti u sukobu sa slobodarskim naprednim dijelom svijeta, znači biti na gubitničkoj strani', kazao je Leko.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je kako je važno održavanja vrijednosti - poput bratstva, pravde i socijalne jednakosti, u kojima treba pronalaziti inspiraciju za javno i političko djelovanje.

U ime zemalja Antifašističke koalicije, veleposlanik Ruske Federacije Robert Markaryan naglasio je kako obilježavanje Dana antifašističke borbe pokazuje da se antifašizam čvrsto ukorijenio u svijest hrvatskog društva.

Dan antifašističke borbe obilježava se u Hrvatskoj 22. lipnja, u spomen na osnutak prve naoružane anifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu - Prvog sisačkog partizanskog odreda osnovanog u šumi Brezovica kod Siska 22. lipnja 1941. godine

Pokrovitelj svečanosti u Brezovici je Hrvatski sabor.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još