Hrvatska IVO JOSIPOVIĆ ZA HRVATSKI RADIO

'HDS-ZAMP je privatna tvrtka i politika im ne može govoriti kako da rade'

  • Autor: M.B./HRT
  • 21.6.2012 15:38:48
  • 21.6.2012 13:38:46

U intervjuu za Treći program Hrvatskog radija predsjednik Ivo Josipović govorio je o potrebi reformiranja HRT-a, stanju u medijima, svome viđenju izlaska iz gospodarske krize te o dosadašnjem ostvarenju njegovog programa 'nove pravednosti'

Josipović je u intervjuu na Hrvatskom radiju suočen s vlastitom izjavom u kojoj je nedavno rekao da će Hrvatskoj trebati barem četiri godine da se izvuče iz krize, te je upitan misli li se, s obzirom na negativne trendove, energičnije postaviti po tom pitanju.

Odgovorio je kako predsjednik 'nema neposrednu ingerenciju u ekonomiji, ali ima drugu, u Ustavu nepisanu funkciju, a to je da bude određeni moderator političkih djelovanja, da bude integrativan i poticajan'. Kaže kako mu nije u interesu biti oporba niti redovni kritičar Vlade, nego svoju zadaću vidi isključivo poticajnom: 'Moja zadaća je da sve faktore, Vladine i nevladine, potaknem na dobar smjer koji bi doveo do izlaska iz krize. Opći trend nije dobar i toga smo svi svjesni. Budući da smatram kako imamo nekoliko važnih nedostataka u našem sustavu koji čine to da smo u ugroženoj zoni, želim i nastojat ću, ali ne kroz svađu s ovim ili onim faktorom na politici, jer od toga nema kruha, nego kroz razgovor, dijalog i poticanje dovesti do toga da se oni faktori na koje ja mogu osobno utjecati učine boljima.'

Jospović kaže da je jedan od najvećih problema to što Hrvatska prvenstveno ima loš odnos prema poduzetništvu: 'Već dulje vremena gospodarski uspjeh ne gledamo dobrim očima. Uvijek postoji neka podozrivost, on je uzeo neku lovu i slično. To je logična posljedica kriminalne pretvorbe i privatizacije. No jednog dana ipak moramo osvijestiti da bez ulaganja i investiranja nema novih radnih mjesta. Nema čarolije, nema te vlade koja će riješiti problem, bez da imamo investicije, bez da se angažira privatni, pa i javni sektor.'

Ipak, Josipović upozorava da smo kao društvo zaboravili, na prelasku iz socijalizma u kapitalizam, da država ipak mora imati i socijalni karakter: 'To znači nužnost da izgradimo određena sidra i korektive, u prvome redu pravednosti, koja će spriječiti da se jedni dramatično bogate, dok drugi nezaustavljivo siromaše. Jednim dijelom je to uzrokovano nepravilnostima, nezakonitostima, a jednim dijelom nedovoljnim angažmanom države kroz dugi niz godina u pogledu socijalnih mjera i izgradnje kriterija pravednosti.'

Kaže da na svojim načelima 'nove pravednosti' na osnovi kojih je pobijedio na predsjedničkim izborima uporno radi i da svojim uspjehom u tom kontekstu smatra donošenje zakona prema kojima zločini počinjeni tijekom pretvorbe i privatizacije i djela ratnog profiterstva ne zastarijevaju. Što se tiče pravednije atmosfere u društvu, kao jedan pomaka nabolje vidi i odgovoran odlazak iz Vlade Mirele Holy:

200409,199723,199713,199360

'Imali smo i nedavno slučaj, inače po mom mišljenju vrlo uspješne i dobre ministrice, koja je dala ostavku zbog jednog neopreznog maila', kaže Josipović, a na dodatno pitanje o lobijima koji su Mirelu Holy željeli svrgnuti s vlasti, odgovara: 'Nesumnjivo je da je mail napisan i da je politički neprihvatljiv. Jedna ministrica koja je poštena, uspješna, koja je imala (pjesnički rečeno) viziju 'zelene Hrvatske', otišla je svojom voljom jer je vidjela da je pogriješila. Drugo je pitanje da li postoji i kakav pritisak na nju čini ono što se zove 'mafija iz smeća'. Sigurno, neki su jako pljeskali i bili sretni kad je ona otišla, ali sad slijedi taj drugi korak. To su dva problema koja nisu zajedno i treba ih odvojiti. Bez obzira je li ministrica otišla ili nije otišla, s tim dijelom mafije treba raščistiti.'

Na pitanja o aferi ZAMP bio je manje opširan i tvrdi da je cijela ta afera 'manipulacija'. Hrvatsko društvo skladatelja je, kaže, privatna tvrtka koju čine njezini članovi i ne može im nitko, a posebno ne netko iz politike, davati bilo kakve preporuke o tome kako bi trebali ubuduće raditi.

Što se tiče njegove mogućnosti za promociju hrvatske kulturne scene, kaže da kao što su Amerikanci i Kinezi vodili 'ping-pong diplomaciju', on vodi 'glazbenu diplomaciju': 'Tako da uz pomoć glazbe nastojim graditi prijateljstvo. Podsjetit ću da je možda najveći uspjeh na tom planu bio koncert u Areni u Puli, gdje se skupilo oko 7000 ljudi, Talijana i Hrvata, gdje smo prije uz razgovore i esula i antifašista i Talijana koji danas žive u Hrvatskoj napravili jednu dobru platformu za promjenu odnosa Italije i Hrvatske. U tom sličnom kontekstu bio je i koncert u Trstu koji smo imali zajedno, slovenski i talijanski predsjednik i ja. Imali smo i aktivnost vezanu za Sloveniju – sjetite se koncerata koje smo izmijenili u Zagrebu i Ljubljani. Bilo je i gostovanje Beogradske filharmonije u Dubrovniku koje je isto bilo u kontekstu pomirenja. Podsjetit ću, Poljaci su napravili gestu koja je me iznenadila – pozvali su me na koncert u Varšavu, gdje su svirali moje kompozicije i tražili su predavanje o politici i umjetnosti.'

Upitan kako će se dalje voditi politika između Hrvatske i Srbije s obzirom da on nije bio na inauguraciji novog srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića i da ga je izbjegao na regionalnoj konferenciji u Mostaru, Josipović je za Treći program Hrvatskoga radija rekao: 'Politika se ne mijenja, ista je – politika suradnje i prijateljstva. No, uvijek treba imati partnera. Činjenica da nisam otišao na inauguraciju je upravo sastavni dio te politike, jer otići nakon izjava koje su pale bi bila pogrešna poruka, kako našoj javnosti tako i javnosti u susjednim zemljama. Ali vrata nisu zatvorena. Nitko zauvijek sebe, možda ima takvih ekstremnih slučajeva, ne diskvalificira biti partner u pomirenju. Zato uvijek treba imati pruženu ruku, ali to sad ovisi o predsjedniku Nikoliću, o tome hoće li i koliko biti spreman promijeniti svoj koncept tako da ga mi prepoznamo kao koncept pomirenja i suradnje.'

Govoreći o izmjenama Zakona o HRT-u ne slaže se s ocjenom da će politika ovim izmjenama jače utjecati na program: 'Budimo iskreni, politika je i dosada birala upravu HRT-a, samo posredno, preko posrednika.' Smatra da je reforma HRT-a potrebna kako bi se osigurala efikasnost poslovanja i donošenja odluka: 'Nema jamstva, da se razumijemo! Nema modela koji može jamčiti da će rezultat biti pozitivan. Ovisi jako puno o ljudima, o dobro volji, pa i o volji politike. Ovu činjenicu da će sada politika direktno, ne indirektno kao dosada, birati prvu osobu HRT-a, ne mislim i ne želim prihvatiti kao mogući instrument politike da nameće svoje ljude i da uređuje program. Ako bi to bila posljedica, vjerojatno bi reakcija javnosti bila brza i prilično nemilosrdna prema politici. Naime, mislim da je ipak, kako god gledali na naš politički sustav kroz ovih dvadesetak godina, došlo do ozbiljne promjene odnosa građana prema vlasti. Kritičnost je puno veća, uostalom, vidite da se događaju neki procesi u politici i oko politike koji se nekada bili nezamislivi.'

Kada je u pitanju Vjesnik, njegov je stav da država nema što plaćati neprofitabilne dnevne novine koje, kaže, nisu baš bile uzor kvalitetnog novinarstva: 'Bez obzira što je možda uvijek imao, po mom sudu, ponajbolje rubrike kulture, znanosti, pa i vanjske politike, ali znate kako je izgledala unutarnja politika, do najvulgarnije propagande kakvu možete zamisliti. To je, zapravo, ubilo Vjesnik.

Je li pravedno da Vlada izdašno financira i pokriva jedne novine, a druge imaju probleme, Vlada uvodi PDV, strogu kontrolu financijskog poslovanja. Vrlo je teško kombinirati sustave. Mi smo kao društvo imali sustave kada su novine bile državne i kad su reflektirale politiku. Očito smo se odlučili za nešto drugo. Mi ćemo, po mom sudu, imati sve više onih slučajeva kada će novine propadati. I u ovom trenutku su jedne ili dvije novine ili tjednici pred propašću. Meni je to iznimno žao i mislim da je to šteta, ali to je realno stanje stvari', rekao je Josipović.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još