Hrvatska SDP O KRITIKAMA OPORBE

'HRT neće postati partijska TV, jer je nitko ne bi gledao'

Na tehnološki zastarjeloj javnoj televiziji dominiraju podjele među zaposlenicima, koje postojeći zakon, iako donesen konsenzusom, nije uspio prevladati, istaknuo je danas u višesatnoj pojedinačnoj saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o HRT-u, u prvom čitanju, SDP-ov zastupnik Ivan Račan

Predloženim ovlastima ravnatelja, koje su postale glavnom točkom prijepora, trebalo bi se prevladati programsku, poslovnu i upravljačku krizu na HRT-u, poručio je Račan.

Smiješnima je ocijenio optužbe da se HRT želi pretvoriti u 'partijsku televiziju', ustvrdivši kako danas takvu televiziju, odgovornu samo stranci na vlasti, nitko ne bi gledao.

Suprotnog su mišljenja bili oporbeni zastupnici koji su redom upozoravali da je na djelu 'Kukuriku tsunami' te da se prevelikim ovlastima ravnatelja, kojega će birati natpolovična (kvalificirana) većina u Saboru, stvara 'sjevernokorejska, crvena partijska televizija' i napušta koncept HRT-a kao javnog servisa.

HDSSB-ov Zoran Vinković složio se da je stanje na HRT-u složeno, od tehnološke zastarjelosti do programa, ali i upozorio da će predloženo imenovanje ravnatelja od strane saborske većine staviti HTV pod kontrolu vladajućih. Sadašnji programski šund ipak je manje toksičan od predloženog koncepta političke manipulacije, koji će, upozorio je, 'katedralu duha pretvoriti u 'kockicu', onu iz vremena prije demokratskih promjena kada se doista u toj 'kockici' odlučivalo o svemu'.

'Ta će se televizija crvenjeti, ali ne od SDP-ove boje, već od sramote', poručio je Vinković te ustvrdio kako bi SDP-ovci sigurno demonstracijama odgovorili da je ovakav zakon pokušala donijeti prijašnja vlast.

Predložene zakonske izmjene HDZ-ov Josip Đakić nazvao je 'vraćanjem u predpolitičko doba jednoumlja' i tretiranje HRT-a kao 'izbornog plijena', ocijenivši da se HRT stavlja pod partijski patronat i komesarsko upravljanje.

Da predloženi koncept podrazumijeva ukidanje javne televizije, smatra i laburist Dragutin Lesar, koji se zauzeo da se u tom slučaju ukine pristojba. 'Zašto jednom jedinom čovjeku (ravnatelju) dajete mogućnost imenovanja urednika bez obvezujućeg mišljenja novinara. Takva televizija trebala bi se financirati iz proračuna, a ne pristojbom, i zvati državnom, a ne javnom', upozorio je.

I za Sunčanu Glavak (HDZ) sporno je što će sudbina ravnatelja HRT-a, odgovornog za sve, biti isključivo u rukama vladajuće političke garniture.

Pogrešnim smatra i to što se HRT u zakonskim izmjenama previše tretira kao poslovni subjekt, a premalo kao javni servis. HRT, kao javni servis, treba urediti, ali ne na ovako agresivan politički način, kojim dobivamo dirigiranu televiziju koju ćemo svi zajedno morati platiti, a čiji program više neće odabirati Đelo Hadžiselimović, već Zoran Milanović, poručila je Glavak.

Zastupnici iz redova vladajuće koalicije isticali su pak da je riječ isključivo o sređivanju rasula prouzrokovanog postojećim zakonom, pa je tako SDP-ov Nenad Stazić izmjenu inače kvalitetnog zakona obrazložio nametnutim zbivanjima na HRT-u.

Replicirao mu je HDSSB-ov Dinko Burić rekavši kako 'nije problem treba li se nešto mijenjati, već način kojim se bira glavni ravnatelj'.

200372,200312,200270,199393

Nema Vjesnika, Hina je na koljenima, a HRT se guši unutarnjim ratovima, ustvrdio je Boris Blažeković (HNS). 'Za zemlju, čiji je medijski prostor devastiran, javni medij kao što je HRT nasušna je potreba', naglasio je Blažeković.

Složio se kako glavni ravnatelj, prema predloženim izmjenama, ima velike ovlasti, no dodao je i kako odgovornost dijeli sa zastupnicima Hrvatskog sabora. 'Na nama je da osiguramo okvir za funkcioniranje koji omogućava efikasno upravljanje HRT-om', poručio je Blažeković.

Hrvatski sabor zasjedanje je nastavio objedinjenom raspravom o izmjenama Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još