Hrvatska SUNCE – IZVOR STRUJE

U solarnu energiju u Rijeci ulaže se 3,1 milijun kuna

Lift kapaciteta šest odraslih osoba do petog kata zgrade gradske upravi u Rijeci pokreće se električnom energijom iz elektrane na krovu tog objekta na adresi Korzo 16. Nakon napajanja električnih uređaja u brojnim kancelarijama, ostaje i višak struje prigodne za prodaju Hrvatskoj elektroprivredi

Elektrana s fotonaponskim ćelijama sagrađena je 2009. godine i proizvodi oko 12 tisuća kW/h. To je tek početak jer, prema riječima gradonačelnika Vojka Obersnela, naše najveće lučko središte dugoročno radi na ambicioznom projektu razvoja obnovljivih izvora energije.

Tako su neki dječji vrtići i osnovne škole već dobili svoje elektrane, a neki bi trebali uskoro. Vrtić Srdoči dobio je sunčanu elektranu snage 10 kW, a isto toliko slijedi osnovnim školama Kantrida, Pećine i Fran Franković. Za mjesec dana dovršit će se gradnja takve elektrane na Potoku, a škola Zamet dobit će solarnu elektranu od 30 kW.

Ulaganja su vrijedna 3,1 milijun kuna, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava 36 posto. Mnogo veći projekt planiran je za kompleks zgrade Zapadna Žabica, za koji se traži investitor za postavljanje elektrane od 500 do 700 kW instalirane snage.

Radi poticanja iskorištavanja sunčeve energije za grijanje potrošne tople vode u gradskom proračunu predviđeno je 120 tisuća kuna za subvencioniranje kolektorskih sustava u dvadeset domaćinstava, a lani je sredstva dobilo 18 kućanstava.

'Nastojimo poticati racionalnu upotrebu obnovljivih izvora energije, a to je upravo vidljivo u upotrebi Sunca za grijanje potrošne tople vode. Ti sustavi su relativno jeftini, a donose znatne uštede u kućanstvima', objasnio je Obersnel tijekom današnjeg predstavljanja potencijala obnovljivih izvora energije za Primorsko-goransku (PGŽ), Ličko-senjsku i Istarsku županiju.

Studiji o tim potencijalima koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP), između ostaloga, navodi da solarni sustav za grijanje vode u Rijeci, s kolektorima površine 4 m2 i spremnika 300 litara vode, može zadovoljiti 80 posto energetskih potreba za zagrijavanje potrošne tople vode u kućanstvima s četiri člana.

Studija EIHP ističe biomasu, vjetar i Sunce glavne prilike razvoja obnovljivih izvora energije tri županije. Nikola Karadža, jedan od autora studije, istaknuo je da vjetar u Primorsko-goranskoj županiji može osigurati dovoljno energije za vjetroelektrane snage 700 mW.

'Imamo općenitu sliku koja pokazuje da je energetski potencijal vjetra značajan, a najveći na području spoja Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije. Međutim, u cijeloj Hrvatskoj još nemamo atlasa vjetra, a za konkretne projekte upravo nam je potreban atlas', poručio je Karadža.

Energije Sunca u PGŽ najviše je na raspolaganju na južnijim otocima poput Lošinja. Detaljni podaci u studiji EIHP izrađeni su za područje Rijeke, Opatije, Zračne luke Krk, Raba, Malog Lošinja, Paga i Skrada.

Željka Fištrek, stručnjakinja EIHP za biomasu, istaknula je da velike šumske površine i stočarska proizvodnja na području ove tri županije treba koristiti održivo.

'U slučaju šumarstva naglasak treba staviti na otpadnu biomasu', upozorila je Fištrek.

Današnje predstavljanje studija za tri županije, nakon studija za četiri dalmatinske županije, drugo je u nizu predstavljanja EIHP-ova projekta 'REPAM - Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih za obnovljive izvore energije', koji provodi u suradnji s Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba i udrugom Focus iz Ljubljane uz financijsku potporu EU-a.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još