Hrvatska ZAPOSTAVLJENA ATRAKCIJA

Otkrijte gdje je hrvatski Camelot

Turistička zajednica grada Solina i TZ Klisa zajedno organiziraju zanimljivi obilazak atrakcija antičkog grada Salone, Gašpinih mlinica i Gospinog otoka u Solinu te utvrde Klis panoramskim autobusom. Riječ je o lokacijama koje su, izuzev areheološkog lokaliteta Salone, manje poznate turistima i nisu u standardnom programu obilazaka

Arheološki lokalitet Salona unatoč činjenici da ga organizirano obilazi velik broj gostiju, primjerice s kruzera, svakako ima puno veći potencijal. Novost je u ponudi mogućnost obilaska Gašpinih mlinica u Solinu na rijeci Jadro. Taj kompleks starih mlinica s početka 18. stoljeća, a kakvih je u srednjem vijeku i kasnije bilo više, nedavno je potpuno obnovljen kao spomenik kulture i dio je turističke i kulturne ponude Solina.

Zapostavljena utvrda Klis

No ono što svakako treba izdvojiti je mogućnost posjeta relativno zapostavljene utvrde Klis, iznimne graditeljske, povijesne i ambijentalne atrakcije. Na tvrđavi su prije desetak godina počeli dosad najsveobuhvatniji istraživački i restauratorski radovi. Utvrda je smještena samo desetak kilometara sjeverno od Splita na kamenoj klisuri između planina Mosor i Kozjak, na strateškom prijevoju koji predstavlja ulaz u srednju Dalmaciju.

Starom cestom se dolazi do podnožja utvrde za petnaestak minuta vožnje. Mada na prvi pogled to tako ne izgleda, za detaljan obilazak tvrđave treba više od sat vremena jer se radi o velikom kompleksu zidina, kula, prolaza, stepenica i ulica na smještenih na prirodnoj uzvisini. S utvrde se otvara neponovljiv pogled na Split, otoke i cijelu srednju Dalmaciju, pa je posjet tvrđavi iznimno ambijentalno iskustvo.

Do kraja ove godine u planu je početak obnove Providurova stana na Kliškoj tvrđavi, najznačajnijeg objekta unutar kompleksa koji će biti prezentiran kao muzej Dalmacije. Trenutno se uz obnovu vrše i značajna arheološka istraživanja s izvanrednim rezultatima, posebno iz najranijih vremena hrvatske državnosti kada je u Klisu stolovala dinastija Trpimirovića. Ti nalazi su dodatna potvrda važnosti Kliške tvrđave u hrvatskoj povijesti, a posebno značajnu ulogu je Klis imao početkom 16. stoljeća, kada se na obroncima utvrde branila Dalmacija i Europa od ekspanzije Otomanskog Carstva.

Oslobađanje od Turaka

Povijesni kontekst i obnova utvrde je značajan dio zaokružene priče u koju ulaze Dioklecijanova palača, Salona i Trogir. Najznačajnije razdoblje Klisa je u 16. stoljeću u vrijeme najvećeg turskog prodora u hrvatske krajeve i istaknutu ulogu u njegovoj obrani je imao kliški knez Petar Kružić. On je dva i pol desetljeća, zajedno sa svojim uskocima odolijevao brojnim turskim napadima i opsadama. Kada je 12. ožujka 1537. godine u borbi s Turcima na solinskoj obali Petar Kružić poginuo, u turske ruke je pao i Klis, najsnažnija hrvatska tvrđava u Dalmaciji, a rječica Jadro postala je granicom između turskog Klisa i mletačkog Splita.

Naravno, povijest Kliške tvrđave od najranijih ilirskih vremena pa do Drugog svjetskog rata se lako može zamisliti i kao scenarij za visokobudžetni holivudski spektakl, a filmski dinamična adrenalinska akcija oslobađanja utvrde od Turaka 7. travnja 1596. godine, kada se stotinjak Hrvata pod vodstvom splitskih plemića Ivana Albertija i Nikole Cindra na prepad uvuklo kroz podzemne tunele u utvrdu bi se slobodno mogla nazvati 'nemogućom misijom'.

Unutar kompleksa utvrde vrijedi izdvojiti crkvu sv. Vida koja je smještena između bastiona Bembo i Malipiero. Sačuvana u cijelosti, ova nekadašnja turska džamija jedan je od rijetkih primjera islamske arhitekture nastao na tlu Dalmacije. Sagrađena je neposredno nakon pada Klisa 1537. godine kao zadužbina njegova osvajača Murat-bega Tardića.

Nakon više od deset godina od početka sustavne obnove Kliške tvrđave, na redu je nova faza obnove, a sada se našla i u ponudi obilaska panoramskim autobusom u sklopu zanimljivog izleta. Gostima se s ponosom može predstaviti pozornica važnog dijela hrvatske povijesti, utvrda Klis ili 'hrvatski Camelot'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još