Hrvatska REAGIRANJE

'Hrvatske šume nisu rasipne'

  • Autor: tportal.hr
  • 6.6.2012 10:35:55
  • 6.6.2012 9:57:37

Dana 30. svibnja tportal.hr je prenio članak iz aktualnog Globusa (u Globusu pod senzacionalističkim i tendencioznim naslovom 'Hrvatske šume zla: najezda parazita', autora Nikole Jelića), pod nazivom 'Zastrašujući razmjeri rasipništva u Hrvatskim šumama'. U članku nadalje stoji niz netočnih i neistinitih tvrdnji, koje su Hrvatskim šumama d. o. o. nanijele veliku štetu, stoji u tekstu demantija koji je na adresu tportala stigao iz Hrvatskih šuma

Tekst demantija prenosimo u cjelosti:

Netočna je tvrdnja da od 8.800 zaposlenih samo 1.700 radi šumarske poslove. Neposrednih radnika na terenu 5.131. Kada bi se njima pribrojili revirnici i upravitelji šumarija koji su direktno uključeni u proizvodnju, došli bismo na brojku od 5.888 radnika na terenu. Dodajmo da nije samo proizvodnja u šumi šumarski posao. Većina odjela i službi bavi se šumarskim poslom - propisivanjem, planiranjem, izvještavanjem i analizom.

Što se tiče automobila, HŠ se ne 'razbacuju luksuznim vozilima' – od ukupnog broja vozila, njih 766 su kombiji i kombibusevi kojima se radnici prevoze na posao. Zaposlenici HŠ svakodnevno putuju na posao u šumu, najčešće u krajeve u kojima nema organiziranog javnog prijevoza, a često ni asfaltirane ceste. HŠ gospodare šumom i šumskim zemljištem na ukupnoj površini od preko dva milijuna hektara! Kako bi šumari uopće mogli obići područja svoga rada da nemaju automobile? Nadalje, od ukupnog broja vozila, 340 vozila su terenska vozila (Lade Nive, Fiat Pande 4x4 i sl.), potrebna za rad u šumarstvu, pri čemu vozilo, u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu, cjelovremeno mora biti na radilištu zbog mogućih povreda na radu. Još jednom, ne zaboravimo da su Hrvatske šume terenska tvrtka i da su automobili potrebni za normalno odvijanje posla. Nakon čitanja članka stječe se dojam da se voze luksuzna vozila (Audiji, Toyote i Škode), a prema uvidu u evidenciju, imamo jedan (brojkom: 1) audi iz 1995. godine koji je prešao više od 570.000 km!

U Hrvatskim šumama d.o.o. postoji velik broj radnika koji svojim radom uspješno doprinose ukupnom radu poduzeća i pošteno zarađuju za svoj život. Organizirano gospodarenje šumama u Hrvatskoj ima tradiciju dugu 250 godina i naše su šume među najočuvanijim u Europi, upravo zbog činjenice da su šumari desetljećima i stoljećima vrijedno radili na njihovom opstanku. To dokazuje i posjedovanje međunarodnog FSC certifikata koji potvrđuje da se svim državnim šumama u Republici Hrvatskoj gospodari na ekološki, ekonomski i socijalno održiv način. Štoviše, brojni stručnjaci iz cijelog svijeta dolaze k nama vidjeti prirodnu obnovu šuma koju oni više nemaju. Takve šume nisu pale s neba, nego su rezultat mukotrpnog rada u raznim, ponekad i nemogućim uvjetima, gdje su šumari izloženi brojnim opasnostima i vremenskim neprilikama. Uostalom, 48 posto ukupne kopnene površine Republike Hrvatske obraslo je šumom i šumskim zemljištem, što bi trebalo dovoljno govoriti o trudu i zaslugama hrvatskih šumara, od kojih su neki danas na funkciji savjetnika.

Hrvatske šume imaju pored ostalog i veliki utjecaj na očuvanje života u ruralnim, uglavnom nerazvijenim područjima naše zemlje gdje domicilno stanovnika svoju egzistenciju pronalazi najvećim dijelom kao radnici ovog poduzeća.

Nakon svega, prihvaćamo kritiku na račun pojedinaca i njihovog nesavjesnog rada, no velika većina radnika, pa tako i savjetnika, bez ikakve sumnje zavređuje svoju plaću. Uvredljiv je i naziv 'savjetnici za lišće i korijenje', budući da se radi o ljudima koji su mahom bili u upravljačkim strukturama i čije znanje i iskustvo poduzeću može samo koristiti. Savjetnici kao članovi projektnih timova donose i predlažu rješenja, svoja iskustva prenose na mlađe kolege – inženjere šumarstva i njihovo mišljenje cijenjeno je pri svakom odlučivanju u segmentu šumarske struke i znanosti. Vezano uz prozvanog g. Hermana Sušnika i njegov odlazak u posjet Unsko-sanskim šumama, smatramo da tu nema ništa spornog, osim loše namjere novinara da jedan lijepi vid stručne ekskurzije i suradnje s kolegama iz susjedne države prikaže kao beskorisno druženje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još