Hrvatska INTERVJU NACIONALU

Linić: I Crkva će morati plaćati porez

Ministar financija Slavko Linić u prvih pet mjeseci koalicijske vlade pokazao se kao najkonkretniji ministar, iako provodi nepopularne poteze i ima teške zadatke vraćanja likvidnosti, izvršenja proračuna, poboljšanja naplate poreza i u konačnici oživljavanja gospodarstva u cjelini. U razgovoru za tjednik Nacional kazao je da će porez na imovinu morati plaćati i Crkva

Nacional ističe da je dojam da Linića politika i pad popularnosti Vlade baš i ne zanimaju u odnosu na posao koji mora obaviti. To je potkrijepio i tvrdnjom da nakon ovog mandata više ne planira biti ministar. U razgovoru za Nacional otkrio je i da neće smanjivati PDV jer će Vlada, kazao je, nastojati smanjiti doprinose za zdravstvo kako bi omogućila zapošljavanje što više ljudi i zbog veće konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Kako bi ta velika poduzeća trebala izgledati nakon restrukturiranja?

HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume i Hrvatske željeznice su golemi resursi kojima se upravljanje mora mijenjati. HŠ neće više izvoziti drvo, a još manje drvni otpad jer to nije njihov posao. Njihov posao je poticanje prerade drva i alternativnih izvora energije. Dobar dio kriminala se događa u šumama i to ćemo zaustaviti. I uz milijarde kojima raspolažu Hrvatske vode, zaostajemo za Europom u isporuci vode i preradi otpadnih voda. Da su Hrvatske vode radile svoj posao, ne bismo imali ni suša niti poplava. O željeznicama da i ne govorimo. Brzina na prugama je 30 km u teretnom prometu, nema lokomotiva da se ne preveze teret, infrastruktura je zapuštena. A novca ima, ali se ne radi, nisu pokretali investicije i nova radna mjesta.

U kontekstu uvođenja poreza na imovinu, na pitanje hoće li Crkvi oporezivati nesakralne objekte i hoće li država plaćati jedinicama lokalne uprave svoju imovinu, Linić je kazao da sve mora biti u funkciji. 'Jasno je da će i Crkva morati plaćati za nefunkcionalnu imovinu, ali i država. Svi moraju platiti jer moramo osigurati stabilne prihode i jedinicama lokalne samouprave. Ustavni sud je srušio naš prijašnji zakon koji je penalizirao imobiliziranu imovinu, ali ovaj put nećemo raditi kazneni zakon i neće pasti', poručio je Linić.

Na pitanje je li ga iznenadio pad BDP-a, ali i pad industrijske proizvodnje i očekivanja analitičara da će inflacija biti 3,5 posto umjesto predviđenih Vladinih 2,5 posto, ministar financija je rekao da je očekivao pad BDP-a u prvom tromjesečju, ali ne ovako visok.

'Bezrazložno je podbacila proizvodnja energije i rudarstvo. To nema veze s krizom, nego s lošim vođenjem javnih tvrtki u kojima država ima puno utjecaja. Inflacija će ove godine biti 2,5 posto i to smatra i Rohatinski. Pad BDP-a pokazuje i koliko je važno da što prije investiramo u energetiku, željeznicu, vodno gospodarstvo i koliko je velika odgovornost ministara. I zato je premijer rekao da ćemo mi kao Vlada biti odgovorni ako BDP u idućem razdoblju nastavi padati', poručio je.

Na pitanje o tome da je premijerova izjava o krivnji Vlade protumačena kao sukob s njim koji okrivljuje uprave javnih poduzeća, ponovio je da je njegova dužnost upozoriti uprave na ozbiljnost stanja u kojem se nalazimo te da moraju shvatiti da je nužna promjena načina razmišljanja i ponašanja. 'Najavljenih investicija javnih poduzeća još nema', istaknuo je.

O tome dokad će tolerirati takvo ponašanje uprava javnih poduzeća, odnosno na kojoj točki će im reći: 'Hvala, niste zadovoljili, trebate otići', Linić je napomenuo da im rok već curi.

'Bez obzira na vrijeme utrošeno na imenovanja i promjene, uprave su već mogle imati prve naznake u kojem smjeru se ide. Trebalo se krenuti s natječajima i investicijama. Iako, po meni, nisu radili dovoljno efikasno, to ne znači da će uprave biti smijenjene, nego će imati lošiju ocjenu. Hoće li biti zamijenjeni čelni ljudi javnih poduzeća, odlučivat će premijer, resorni ministri i uži kabinet Vlade, a ne ministar financija', pojasnio je.

Kakvu bi Hrvatsku htio ostaviti 2014. nakon svog mandata, Linić odgovara: 'Kao veliko gradilište. S ciljem da u budućnosti Hrvatska neće uvoziti plin jer ćemo imati velika nalazišta u Jadranu, koja će uvoziti naftu u manjim količinama, ali ni gram derivata jer će raditi dvije moderne rafinerije. Zemlja bi trebala imati 40-50 energana na biomasu, vjetroelektrane gdje god se okrenete i biti premrežena modernim benzinskim postajama. Na zgradama će biti promijenjene fasade, a na krovovima solarni paneli. Željeznicom bi se trebalo putovati brzinama većim od 100 kilometara na sat, luke će prekrcavati znatno veći teret nego do sada jer ćemo biti glavna luka europskih zemalja i zemalja jugoistočne Europe.

197836,197828,197685,197375
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još