Ukoliko bi se ova varijanta prihvatila, bilo bi relativno jednostavno urediti pristupne ceste, jer bi u tom slučaju trebalo asfaltirati svega nekoliko kilometara prometnica. Pričuvna i manje atraktivna opcija bila bi usmjeravanje trajekata prema Trpnju, piše
Novi list
U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture u tijeku su razgovori oko realizacije projekta po načelu »gradnja domaće flote na domaćim navozima i bez državnih jamstava«, čime bi se istovremeno osigurao bolji standard brodovlja 'Jadrolinije', te dao posao hrvatskim brodogradilištima.
U igri su u prvoj seriji dva velika trajekta od kojih je svaki vrijedan između
7 i 8 milijuna eura, te u nešto dugoročnijoj varijanti još dva trajekta sličnih karakteristika, pa je ukupno riječ o četiri trajekta vrijedna oko
30 milijuna eura.
Svi ti brodovi naravno neće ići isključivo na
Pelješac, već na ostale trajektne linije na Jadranu ovisno o potrebama. Bit će to najveći ikada izgrađeni trajekti za 'Jadroliniju', jer će biti dugi oko 100 metara i imat će veći kapacitet od najvećih u floti kao što su trajekti 'Hrvat' i 'Juraj Dalmatinac'.
Kako se doznaje iz neslužbenih izvora kreditnu liniju za ovaj posao trebalo bi osigurati pulsko Brodogradilište Tehnomont, gdje već imaju načelne dogovore s bankama, koje su spremne bez posebnih državnih jamstava podržati posao.
Bit će izuzetno zanimljivo vidjeti tko će trajekte graditi, a u igri su uz
Tehnomont i Brodosplit, riječki '3. maj', te Brodogradilište Kraljevica, kojemu bi to mogao biti prvi značajniji posao od otvaranja stečaja. Moguće su i podjele segmenata posla između spomenutih škverova o čemu tek treba postići dogovore.
Načelno najbolje reference imaju Brodosplit i Kraljevica, jer su slične trajekte za Jadroliniju već gradili, pa je tako 2007. godine u Kraljevici izgrađen trajekt 'Hrvat' kapaciteta
138 automobila i 1.200 putnika.
Cijeli posao izuzetno je važan i u kontekstu rješenja problema prolaska kroz Neum, gdje se razmatra nekoliko mogućih varijanti trajektnog povezivanja. Najekonomičnija bi bila izgradnja trajektnih pristaništa na lokaciji temeljnih stupova Pelješkog mosta, jer je riječ o uvjerljivo najkraćoj prometnoj vezi, koja bi garantirala najmanju cijenu karte za trajekt i najmanje troškove održavanja linije, pa bi stoga i vožnje mogle biti učestale ovisno o prometnim potrebama, koje se razlikuju u sezoni i izvan nje.