Kaže da ministar, umjesto da smiri situaciju te pozove sastavljače pitanja, ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i svoje stručnjake da vide u čemu je problem, rješava sve u stilu Divljeg zapada, glumeći jezičnog eksperta.

Kolika je panika nastala oko nekoliko 'spornih' pitanja bila besmislena, pokazuju i najnoviji rezultati ispita iz hrvatskog jezika. Naime, većina maturanata na ta je pitanja točno odgovorila.

Mihalinec smatra da je strka koju je ministar izazvao oko konkretnih pitanja zapravo provedena s drugim ciljem. 'Ministar je postupio nedržavnički i napravio je ogromnu štetu. Iskoristio je zapravo ovu priliku za najavu uvođenja strukovne mature', kaže predsjednik sindikata. Naime, kaže da bi se uvođenjem mature za strukovne škole potpuno izgubio smisao državne mature, a to je, dodaje, Jovanovićeva namjera.

'Jesu li učenici strukovnih škola gluplji od gimnazijalaca?', pita se Mihalinec i dodaje da je državna matura učenicima koji pohađaju strukovne škole omogućila upis na fakultete. Ranije, prije uvođenja državne mature, postotak upisanih 'strukovnjaka' na fakultete bio je izrazito nizak dok ih se sada, od 90 posto, koliko ih pristupa državnoj maturi, čak 60 posto upiše na fakultete.

Uz, to, kaže da je nemoguće provoditi strukovnu maturu jer, npr., u medicinskoj školi postoji šest različitih odjeljenja i ukupno je više od sto zanimanja. Završni ispit iz svoje struke učenici ionako moraju polagati dok im državna matura omogućava daljnje školovanje te istu mogućnost svima, bez obzira na školu, regiju, socijalni status i mjesto stanovanja.

Intencija je da se u strukovnim školama još više reduciraju opći predmeti te se Mihalinec pita kako će ti učenici ikome konkurirati. Zaključio je da je Jovanović samo uznemirio učenike te da ministrove namjere ne idu u cilju unapređenja državne mature, već njenog ukidanja.

Ovdje možete pogledati ispit iz hrvatskog jezika za višu i za osnovnu razinu, a ovdje rezultate za višu te osnovnu razinu.

U isto vrijeme stručna radna skupina iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja priopćenjem je pojasnila zašto je ispit iz hrvatskog jezika izgledao upravo ovako. 'Zadaci s polaznim tekstovima usmjereni su prema razumijevanju koje uključuje poznavanje denotativnog i konotativnog značenja riječi, prepoznavanje pitanja ili problema koje tekst postavlja, uočavanje odnosa među likovima, uočavanje jezičnih i stilskih nijansi...' Kažu da se u pitanjima iz područja jezika nastojalo izbjeći razinu prepoznavanja, već se potenciralo razumijevanje jezičnih sadržaja i primjenu znanja.