Hrvatska KARAMARKOVA ENIGMA

Što se krije iza 'nove hrvatske neovisnosti'?

Načela politike 'nove hrvatske neovisnosti', programa Tomislava Karamarka koji mu je, među ostalim, pomogao doći na poziciju četvrtog predsjednika HDZ-a, nisu posebno oduševila analitičare. Dok Boško Picula smatra da su u programu odgovori na pitanje 'što?', ali ne i 'kako?', Jaroslav Pecnik misli da je riječ o 'lošoj domaćoj zadaći' za parlamentarne izbore. Stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan misli pak da je Karamarko 'pogodio žicu' prosječnog HDZ-ovog birača

U devet točaka taksativno je navedeno kako Hrvatsku vidi novi predsjednik HDZ-a. Uz više mudrosti i dostojanstva u EU, Tomislav Karamarko poziva na iskorištavanje geostrateškog i prometnog položaja Hrvatske, proizvodnju zdrave hrane, inovativne i čiste tehnologije, razvoj turizma, energetsku neovisnost.

Zalaže se i za vraćanje samopoštovanja i dostojanstva hrvatskom narodu, vrhunsko obrazovanje za mlade, obitelj i demografski razvoj kao prioritete te vraćanje povjerenja hrvatskih iseljenika i borbu za interese Hrvata u BiH.

'Program koji zagovara kroz tih devet točaka je načelan i teško da bi ga netko u Hrvatskoj mogao osporiti. Sve su to ciljevi kojima teže apsolutno sve relevantne političke struje u Hrvatskoj. Mogao ga je potpisati bilo koji od kandidata za predsjednika HDZ-a i, uz male korekcije, predsjednik bilo koje stranke u Hrvatskoj', ocjenjuje politolog Boško Picula.

Ipak ukazuje na problem ne samo tog programa, nego i svih drugih političkih programa u Hrvatskoj, što ciljevima koje nude ne daju i operacionalizaciju. 'Ako Karamarko namjerava implementirati ovih devet točaka, sa svojim će suradnicima morati što brže i uspješnije odgovoriti na pitanje kako ta načela i realizirati', smatra Picula.

Za političkog analitičara Jaroslava Pecnika 'program ne korespondira s vremenom, nedorađen je i nema čvrstog oslonca', pa je po njemu 'sve napravljeno kao loša domaća zadaća za iduće parlamentarne izbore'.

'Program mi je potpuno besmislen i u njemu ne vidim ništa, jer ne nudi ništa konkretno. Sve su to parole koje ni na što ne obvezuju jer su, zapravo, projekcije koje su više okrenute prošlosti, nego budućnosti', upozorava Pecnik.

Po njemu su programska načela Karamarkove politike 'potpuni promašaj ako njima misli animirati i hrvatske birače na idućim parlamentarnim izborima i dobiti te izbore'.

'Može HDZ-ovcima pričati štogod hoće, jer oni trebaju vođu i autoritet, što su i dobili izborom Karamarka. Sve drugo ih zapravo nije interesiralo, čak ni izmjene Statuta. Samo su, čim je Jadranka Kosor otišla kući, počela pretrčavanja i oni su se, kao neposlušni dječaci, počeli prebacivati u drugi tabor', ironično primjećuje Jaroslav Pecnik.

I Boško Picula smatra da je Karamarko pobijedio na unutarstranačkim izborima 'zbog svoje ličnosti, političkog profila i onoga što su u njemu vidjeli izaslanici na Općem saboru HDZ-a'.

194875,195471,195069,194955'Nisu se lomila koplja oko toga tko ima bolji i uspješniji program, nego su izaslanici odlučivali o tome tko može predstavljati HDZ na hrvatskoj političkoj sceni. HDZ-u je trebala potpuno drugačija politička figura, ne nužno bolja ili gora, nego jednostavno drugačija', napominje Picula.

Primjećuje i da je 'nova neovisnost zgodna sintagma', no upozorava da je Karamarko 'pobijedio na starom viđenju neovisnosti koja je u ovim trenucima krajnje deplasirana'.

'Hrvatska ne treba biti neovisna na novi način, nego na uspješan način samostalna', poručuje Picula.

Smatra i da će Karamarko svoj program 'morati detaljizirati kako bi mogao pobijediti i među hrvatskim biračima, naravno ako na sljedećim izborima ponovno ne dođe do situacije da se glasa protiv, a ne za'.

Stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan misli pak da je politikom 'nove hrvatske neovisnosti' Karamarko 'pogodio sustav vrijednosti prosječnog HDZ-ovog birača, jer bi svaki od njih potpisao svaku od devet točaka'.

'Iako to ljudima zvuči desno, poraženom HDZ-u je trebao melem na ranu i novi cilj – idemo se boriti za ono što smo stvorili. To je doslovce povratak Franji Tuđmanu. Ako je on stvorio državu, ovaj HDZ ima zadaću čuvati njegovo naslijeđe', ukazuje Macan.

Razmisli, sjeti se!

Lider HSLS-a Darinko Kosor prošle godine predstavio je program 'novog domoljublja', a svojedobno je na sličnu temu, spominjući 'novu paradigmu hrvatstva', govorio i jedan od Karamarkovih prethodnika – Ivo Sanader.

U jednom od svojih premijerskih govora Sanader je zborio o 'prevladavanju povijesnih podjela' te o tome da 'nacionalni interesi uvijek moraju biti iznad stranaka i politike'.

'Drugačije mišljenje je temelj demokracije. Ne smijemo zbog drugačijeg pogleda nikad mrziti jedan drugog', rekao je tada Sanader, dodajući da 'u novoj paradigmi hrvatstva nema mjesta mržnji'.

HSLS-ovac Kosor svoje je 'novo domoljublje' ukratko predstavio kroz 'zamjenu modela 200 bogatih obitelji modelom u kojem svaka hrvatska obitelj može dostojno živjeti od svog rada, manje mahanja crnim zastavama, a više rada na smanjivanju nezaposlenosti, educiranju mladih o Domovinskom ratu i kad treba izvjesiti zastavu, čuvanju nacionalnog bogatstva...'

Po Macanovu mišljenju, Karamarko također 'vrlo pametno pravi razliku između nacionalizma i domoljublja'.

'Dugo vremena HDZ je bio označavan kao nacionalistička stranka, a Karamarko sad govori o domoljublju. Ako se Amerikanac ujutro može buditi uz zastavu i himnu, pa nije nacionalist, zašto bi Hrvat to bio ako isto tako odaje počast državi? Karamarko time samo hoće reći – dozvolite da volimo svoju državu i budemo ponosni na to što smo Hrvati', ocjenjuje Macan.

Komentirajući Karamarkov poziv na 'kroatiziranje' HDZ-a, Krešimir Macan smatra da je to također 'povratak Tuđmanu' i njegovoj povijesnoj rečenici 'Sve za Hrvatsku – Hrvatsku ni za što'.

'Govori da Hrvatska uvijek mora biti na prvom mjestu, a zapravo se samo drži starih postavki koje odgovaraju starom biračkom tijelu. Odgovara im kad netko jamči da će nastaviti živjeti po Tuđmanovoj logici nakon što su razočarani presudama i odnosom prema Domovinskom ratu, pa netko treba reći: 'Dosta! Imamo i mi svoj ponos'', kaže Macan.

Na kraju, Krešimir Macan prognozira da će 'u šokovima koje će donijeti EU i u kojima će se Hrvati morati boriti za svoja prava' Tomislav Karamarko imati 'plodno tlo za svoje ideje'. Pitanje je samo, zaključuje Macan, koliko će u predizborno vrijeme prilagoditi svoju retoriku trenutku u kojem se nalazi Hrvatska i hrvatska desnica koja postaje dio europske, patriotski orijentirane desnice.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još