Hrvatska BAUK O STVARIMA KOJE NISU 'OK'

'Zbog Zakona o partnerstvu bit će političara koje će biti sram što se bave politikom'

Nakon što je premijer Zoran Milanović prije nekoliko dana najavio početak izrade Zakona o registriranom partnerstvu kao napredak u odnosu na aktualni Zakon o istospolnim zajednicama, tu je zadaću, pomalo neobično, dobilo Ministarstvo uprave, koje već priprema niz zakona koji se tiču LGBT osoba, a tim je povodom portal queer.hr razgovarao s ministrom Arsenom Baukom

'Sad je u Vladinoj proceduri novi zakon o osobnom imenu, on se najviše tiče transrodnih osoba. Na Vladi bi to trebalo biti ovaj tjedan, u Saboru ide u dva čitanja, provedena je javna rasprava o njemu u kojoj su sudjelovale i LGBT udruge, i njihove su primjedbe što se tiče transrodnih osoba uvažene, a zastupnici će sada reći završnu riječ. Također se radi novi zakon o državnim maticama gdje će biti inkorporiran prijedlog SDP-a iz 2010., a taj dio koji se tiče transrodnih osoba, bit će riješen na zadovoljavajući način. Što se tiče istospolnih parova, imamo prijedlog zakona o registriranom partnerstvu iz 2006., prilagodit ćemo ga sadašnjim društvenim okolnostima i stanju. Ići ćemo u proceduru i javnu raspravu, ali tu već očekujem malo veće prijepore', kazao je Bauk.

Prijepore očekuje zbog toga što je riječ o nečemu što se u javnosti smatra kontroverznim i izazvat će široku raspravu u kojoj očekujem da će biti izraženi onakvi stavovi za koje smatra da će biti političara koje će biti sram što se ljudi s takvim stavovima bave politikom, ali od toga ne možemo pobjeći. 'Prema tome to će biti jedan test i tolerancije društva i demokratičnosti društva i na kraju krajeva test za neke političare koliko će zbog nekih svojih sitnih političkih interesa svoju retoriku de facto izjednačiti s govorom mržnje. Ali to nas čeka.'

Ministar uviđa i da je očito da i u državnim tijelima postoje službenici koji ne provode zakon onako kako bi trebalo. Na svu sreću takvi primjeri ipak dolaze do očiju javnosti i dobiju barem službenu osudu.

'Ja tu, dakle, govorim jako otvoreno, svjestan toga da je velik broj onih koji se deklarativno zalažu za ljudska prava generalno, a o ovim stvarima ne žele javno govoriti, odnosno ne rade ništa protiv, ali ne rade ništa ni za. I uvijek se političari samo jedne opcije javno izjašnjavaju u korist ljudskih prava LGBT osoba, a iz drugih političkih opcija još nismo dobili javnu potporu ovakve vrste, da bi netko od njih sudjelovao u povorci ponosa ili slično.'

194594,184104,193128,194312
Komentirajući neusporedivu razliku LGBT civilne scene Zagreba i Splita, Bauk je rekao: 'Očito je da se ljudi tamo boje. A kad vidimo razliku u održavanju tih manifestacija, svakome tko to gleda sa strane jasno je i zašto se boje. Ali ako se oni boje, onda oni koji imaju odgovornost za vođenje države trebaju stati u prve redove, a sudjelovanje su ove godine najavili ministar unutarnjih i ministrica vanjskih poslova. Kada javne osobe u tomu sudjeluju, posebno političke osobe, tu se šalje jedna druga poruka. Imat će priliku na svoj koži vidjeti kako je to – ali ustvari treba vidjeti kako će to proći. Nije to u ovom trenutku lako vidjeti, dosta ovisi i o postupanju policije i vjerujem da će nazočnost resornog ministra motivirati i policiju na primjenjivanje onoga što je primjenjivala u Zagrebu prošlih godina kada je prošlo bez incidenata.'

Na opasku da su javne osobe iz političkog života i gradonačelnici u čijim se gradovima održavaju povorke ponosa, rekao je: 'Ja ne želim nikome nametati dužnosti. Kerum je barem jasno rekao da to ne podržava. Ali kada je riječ o gradonačelnicima, očito je da neki političari kalkuliraju o tomu što će njihovo biračko tijelo reći. Naravno, svi koji su na tim funkcijama došli su na njih glasovima građana, a građani mogu na različite načine odrediti za koga će glasiti. Samim time da u hrvatskoj javnosti postoji većinski stav da je to kontroverzna tema – dakle, ja govorim o percepciji građana, ne govorim što politika o tomu govori – onda neki političari kalkuliraju s time, i onda se povode otprilike ovako: iako bi osobno to vjerojatno osudili, tu osudu ipak prešute, a ne daju potporu da se ne bi time zamjerili svojim biračima. Za neke druge slučajeve bih rekao da je to legitimno, ali za ovo ne mogu reći da je to legitimno. Oni imaju pravo svoj stav izraziti riječima, a ne kamenjem – svi oni koji se s time ne slažu. Ako ne mogu tolerirati da se jednom godišnje, recimo to tako, sigurno prošeće gradom, onda sasvim sigurno da je ta razina tolerancije preniska da bi se nešto moglo konstruktivno oko toga dogovoriti.

Međutim, uz pitanje javnih okupljanja, postavlja se i pitanje osobnog i obiteljskog života, a upitan odakle zazor od riječi 'brak', Bauk je odgovorio: 'To je samo način na koji će se nešto nazvati – ako je problem samo u tome, onda nemamo problem. Po meni je najveći problem – i ja to nikako ne mogu shvatiti – zašto netko smatra da bi se istospolni parovi trebali zatvoriti u svoja četiri zida i zašto nemaju ništa protiv toga 'unutar četiri zida', a imaju nešto protiv toga da ih vide da se na ulici drže za ruku. Jer onda bi se, naravno, moglo postaviti drugo pitanje, za raznospolne parove, jer u nekim zemljama se ni heteroseksualni parovi ne mogu držati za ruku, a žene moraju biti pokrivene.'

Bauk je rekao i da ne zaboravlja činjenicu da u Hrvatskoj postoje ljudi, i to organizirane skupine, koji su spremni nasilnim sredstvima rušiti ljudska prava jednog dijela populacije. I da ustvari vrlo otvoreno šalju takve poruke. 'Primjerice, to 'gej nije okej' je jedna poruka koju se može na različite načine shvatiti – što to znači da nije okej? Meni neke stvari isto u društvu nisu 'okej', ali na to ne odgovaram nasiljem. Ali kad imamo grupu prema kojoj se ide nasilno, onda reći da nešto 'nije OK' – ipak bi trebalo na drugi način izražavati svoje neslaganje, a ne tako jednostavno ili u doskočicama.'

Na kraju intervjua, koji u cijelosti možete pročitati ovdje, Bauk na pitanje bi li osobno bio vjenčani kum istospolnom paru, rekao je: 'Da biste nekome bili vjenčani kum, ta osoba vam valjda mora biti blizak prijatelj ili prijateljica. Iako bliskim osobama nemam nikog za koga znam da pripada LGBT populaciji, hipotetski ću odgovoriti da bih ako bi to taj prijatelj ili ta prijateljica tražila. Naravno, pitanje je kako bi se to definiralo i kako bi se točno zvalo.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još