Hrvatska UPOZORENJE MATICE HRVATSKE

Jakov Gelo: Svakog dana je 40 Hrvata manje!

Demografska slika hrvatskog stanovništva već je više od dva desetljeća negativnog predznaka, odnosno od 1991. godine natalitet Hrvata pao je ispod stope mortaliteta, uz što se, da stvar bude gora, životni vijek produljuje, stanovništvo je sve starije, a ta činjenica ukazuje na to da će taj nesrazmjer sve više rasti. Ovo zabrinjavajuće stanje starosne strukture hrvatskog stanovništva potaknulo je Maticu hrvatsku da sazove javnu tribinu na tu temu

'Hrvatskoj treba dugoročna pronatalitetna populacijska politika koja će se postići konsenzusom svih ključnih društvenih, političkih, znanstvenih, gospodarskih, crkvenih i središnjih nacionalnih institucija i aktera u Hrvatskoj', rekao je prof. Dr. Anđelko Akrap, voditelj odsjeka za demografska istraživanja pri Matici hrvatskoj, naglasivši kako je ovo pitanje krucijalno za bilo kakvo razmišljanje o napretku Hrvatske, naročito u vremenu koje je pred njom i ulaska u Europsku uniju. U svom je izlaganju također upozorio i na nepostojanje kvalitetne socijalne politike koja bi štitila obitelj, a koja u nekim europskim zemljama poput Francuske ili Švedske postoji i dobro funkcionira već stoljećima.

'Mladi su porobljeni pod kapitalističkom čizmom, konstantnom ekonomskom krizom i financijskom nesigurnošću, što im ideje o zasnivanju obitelji stavlja na dno prioriteta i želja, a to je jednostavno scenarij za neodrživo društvo', zaključio je Akrap, apelirajući na kompletnu vladajuću garnituru da shvati kako ova problematika nadilazi njihove mandate kako važnošću, tako i vremenom koje je potrebno da se nešto u sivoj demografskoj slici hrvatskog stanovništva popravi. A to je vrijeme daleko duže od jednog četverogodišnjeg saborskog saziva.

U svom izlaganju prof. dr. Alica Wertheimer-Baletić objasnila je neke od osnova demografske politike, a to je prvenstveno dugoročnost procesa koji rezultiraju primjerice negativnim prirodnim prirastom koji je zadesio Hrvatsku. 'Ono što vidimo danas rezultat je nečega što se odvijalo prije 20-30 godina, a ono što radimo danas, osjetit ćemo tek za 20-30 godina. Zato je temelje kvalitetne demografske politike potrebno postaviti što prije i bez računanja na prikupljanje političkih poena na tom poslu jer tri najvažnija temelja svakog društva, stanovništvo, zemlja i rad, moraju biti zdrava. Bez mladog i radno sposobnog stanovništva nikada nećemo izaći iz problema', upozorila je akademkinja Alica Wertheimer-Baletić.

168915,145947,136073,78275
Prof. dr. Jakov Gelo usporedio je pak dvije 'periferne' europske države, koje su i kulturološki i povijesno vrlo slične, a demografski su se potpuno podudarale gotovo 150 godina, Hrvatsku i Irsku.

'Na početku stoljeća obje države su imale 3,1 milijun stanovnika, početkom 21. stoljeća obje su imale 4,5 milijuna stanovnika. Irska je međutim danas po stopi nataliteta prva u Europi, struktura stanovništva joj je uravnotežena u smislu odnosa starih i mladih, dok je Hrvatska među pet posljednjih. Svake godine u Hrvatskoj se rodi 40 tisuća djece, u Irskoj 75. U Hrvatskoj svake godine umre preko 50 tisuća ljudi, u Irskoj samo 35 tisuća', ukazao je prof. Jakov Gelo ovim vrlo zornim podacima na to da hrvatsko društvo polako, ali sigurno odumire – 'samo danas, Hrvatska je siromašnija nego jučer za otprilike onoliko ljudi koliko nas ima sada na ovoj tribini. Naime, svakoga dana Hrvata je manje za 40 osoba', slikovito je opisao današnje demografsko stanje u zemlji Gelo.

Najmlađi akademik koji je na tribini izlagao, Ivan Čipin, s polja svog istraživanja, očekivanog životnog vijeka Hrvata, predstavio je podatke koji kažu kako je prosjek očekivanog trajanja života 79 godina. Međutim, postoje i razlike unutar Hrvatske, pa nakon 65. godine, odnosno praga za odlazak u mirovinu, muški stanovnici Slavonije u prosjeku dožive još 13,5 godina života, u isto vrijeme njihovi kolege iz Dalmacije žive 17, dok Slavonke žive prosječno 15,4 godina nakon 65, a Dalmatinke prosječno žive još čak 19,7 godina.

'Da bi dostigli Dalmatince, uz pretpostavke demografskog oporavka, Slavoncima treba najmanje 15 godina, a otprilike isto toliko treba i Hrvatskoj, u najboljem mogućem slučaju, naravno, da dostigne prosjek razvijenih zemalja EU poput Francuske ili Španjolske', zaključio je prof. Ivan Čipin.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još