Hrvatska SABOR O SLUŽBENOJ STATISTICI

'Povjerljivi podaci valjda neće doživjeti sudbinu topničkih dnevnika'

Saborski klubovi podržali su danas prijedlog izmjena Zakona o službenoj statistici, kojim se načela službene statistike u Hrvatskoj usklađuju s europskim standardima te razvojem statističkog sustava

Zbog smanjenja troškova i povećanja učinkovitosti zakonskim se izmjenama predlaže razmjena povjerljivih podataka između nositelja službene statistike isključivo za statističke svrhe, i to ako je razmjena takvih podataka opravdana te u cilju povećanja kvalitete službene statistike.

Predlaže se i mogućnost prenošenja povjerljivih podataka na glavni statistički ured Europske unije (Eurostat), te na statističke urede i druga nacionalna tijela koja su odgovorna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike drugih zemalja.

Izmjenama je definirano da se povjerljivi podaci mogu koristiti isključivo za statističke svrhe i ne mogu biti podloga za utvrđivanje bilo kakvih prava i obveza izvještajnih jedinica, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za provjeru izvještajnih jedinica.

Srđan Gjurković je u ime HNS-a naglasio kako je službena statistika jedan od temelja kvalitetnog funkcioniranja svih sustava i svih država, posebno radi donošenja kvalitetnih odluka.

Izmijenjeni zakon, uvjeren je, spriječit će da se ubuduće ponavljaju situacije kao ona iz ožujka ove godine, kada je Državni zavod za statistiku, kazao je, mijenjao podatke o robnoj razmjeni za 2011. godinu, što je ocijenio nedopustivim.

I Zoran Vinković (HDSSB) rekao je da službena statistika mora državi, gospodarstvu i javnosti pružiti sve potrebne podatke.

No, izrazio je bojazan da se povjerljivi podaci neće koristiti samo u statističke svrhe, kako to predviđa zakon, jer smo u Hrvatskoj, naglasio je, često bili svjedoci da se takvi podaci koriste u političkim obračunima te u neke druge svrhe. 'Nadam se da neće doživjeti sudbinu topničkih dnevnika', poručio je Vinković.

Zastupnici su u raspravi podržali i prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Vransko jezero.

U odluci stoji da je područje Vranskog jezera, površine 57 četvornih kilometara, proglašeno parkom prirode 1999. godine.

Riječ je najvećem prirodnom slatkovodnom jezeru u Hrvatskoj, površine 3.002 hektara, koje predstavlja jedinstveno močvarno područje u našem priobalju te međunarodno važno močvarno stanište.

Na području Parka je i posebni ornitološki rezervat površine 873 hektara koji čini 15,3 posto površine Parka.

Prostorni plan prošao je postupak javne rasprave, a na njega je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dobilo suglasnosti i mišljenja niza ministarstava, pri čemu ga je pozitivno ocijenio i prihvatio i državni Savjet prostornog uređenja.

Sabor je zaključio današnje zasjedanje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još