Hrvatska COMMUNITY GARDEN

Kad će Zagreb dobiti svoj prvi zajednički vrt?

Prije nekoliko tjedana u novozagrebačkom naselju Travno srušeni su urbani povrtnjaci koje su stanari na gradskoj zemlji obrađivali i nekoliko desetljeća. Na tom će mjestu niknuti park koji, s još nekoliko drugih, čini smislenu cjelinu Plave potkove, modernu inačicu donjogradske Zelene potkove. S nestankom urbanih povrtnjaka u Travnom aktualizirala se priča o potrebi formiranja planiranih community gardena, odnosno zajedničkih vrtova i u Zagrebu. Pozitivan primjer odaziva gradskih vlasti na građanske inicijative pronašli smo u Varaždinu

No, krenimo redom. Što su uopće zajednički vrtovi? Radi se o vrtovima koji su organizirani na praznim gradskim parcelama namijenjenim izgradnji koja se još nije dogodila ili dugoročno nije u planu. Zajednički vrt obrađuje zainteresirana grupa ljudi, a pod jednakim je uvjetima dostupan svima koji žele saditi. Osim proizvodnje, ovakvi vrtovi imaju značajnu socijalnu ulogu u lokalnim zajednicama, a zagovornici ističu i ekološku komponentu.

Naime, lokalno proizvedena hrana smanjuje ovisnost zajednice o fosilnim gorivima koja se koriste u transportu hrane s velikih poljoprivrednih nasada. Osim toga, smanjuju se i potrebe društva za fosilnim gorivima koja pokreću poljoprivredne strojeve.

Prvi zajednički vrtovi u nas organizirani su u Ivanić Gradu i Virovitici. Radi se o gradskim parcelama koje su dodijeljene na korištenje skupini socijalno ugroženih građana. Od zagrebačkog i velikogoričkog gradonačelnika gradsko je zemljište izvan funkcije zatražila udruga Projekt koja bi na njemu formirala eko vrt. Želja im je, kako kaže član udruge Dubravko Krčmarek, u organizaciju i obradu vrta uključiti nezaposlene osobe, koje bi educirali o proizvodnji ekološki uzgojene hrane. Udruga Projekt blisko surađuje sa Sindikatom nezaposlenih Hrvatske. U Velikoj Gorici, kaže Krčmarek, zasad su dobili pozitivno mišljenje o projektu, a odgovor zagrebačkog gradonačelnika očekuju ovaj tjedan, kada istječe i zakonski rok koji mu nalaže da se oglasi.

Uoči Praznika rada, varaždinski je gradonačelnik Goran Habuš predao dio gradske parcele na Sajmištu u Biškupcu koje koristi Gradska tržnica, na korištenje udruzi za promicanje održivog načina življenja Gredica. U trenutku primopredaje zemljišta, Udruga je bila osnovana tek dva mjeseca. Nenavikli na promptne reakcije birokratskih struktura, članovi udruge Gredica parceli su odmah nadjenuli ime Čudesni vrt.
Zagreb bez javnih vrtova
Šalu na stranu, u Varaždinu je stvar doista išla brzo i lako, kako bi to uostalom i trebalo biti, uzme li se u obzir dobrobit koju gradovi od ovakvih inicijativa imaju. Usto što su u najkraćem roku dobili na korištenje gradsko zemljište, predsjednica udruge Rusalka Majer kaže da je o trošak grada išla i priprema zemlje za sadnju, kao i pumpa za vodu, bez koje bi, s obzirom na sve sušnije godine, ovakav projekt teško uspio.

'Parcela koju smo dobili bolja je i pristupačnija od one koju smo imali na umu', kaže Rusalka, a usto je i ograđena. Kako je najavio gradonačelnik Habuš, moguće je i da će Grad preseliti Gradske tržnice na drugu lokaciju, da se krug zainteresiranih vrtlara može povećati. Zasad se javilo četrdesetak osoba zainteresiranih za ekološki uzgoj, što je i jedni uvjet na kojem udruga inzistira prilikom raspodjele zemlje.

Potreba za osnivanjem zajedničkih vrtova zasigurno postoji i u Zagrebu, gdje su na nekim lokacijama, primjerice u Trnju ili ispred Mamutice u Travnom, urbani povrtnjaci postojali ili postoje tridesetak godina. S obzirom na potrebe, ali i prazna i zapuštena gradska zemljišta, zasigurno je došlo vrijeme da se pokrene inicijativa za osnivanjem prvog zagrebačkog zajedničkog vrta, smatra autor knjige 'Zagreb, javni prostor' Saša Šimpraga.

Usto, potrebno je definirati lokaciju, temeljne smjernice po kojima bi takav zajednički vrt trebao funkcionirati i krenuti u lobiranje, dodaje Šimpraga. Iako je takvih inicijativa bilo i prije, one nisu bile ujedinjene, no, kaže Šimpraga, danas se radi na tome da se ujedine.

Prema njegovu mišljenju, zajednički bi vrtovi mogli biti privremenog karaktera na lokacijama na kojima je predviđena gradnja, ali bi svakako trebalo formirati i jedan veliki trajni zagrebački zajednički vrt. U tom smislu, dodaje Šimpraga, Grad može samo profitirati.

Unatoč pokušajima da o ovoj temi razgovaramo s nekim iz aktualne gradske uprave, odgovor nismo dobili. Treba li neki zagrebački 'čudesni vrt' ostati tek vrt dobre nade?


.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još