Hrvatska DOMINISTAR BI PREUREDIO SPLITSKU ŠETNICU

Inzistira na 'pilanju vješala', a predlagao je - bazen na Rivi

Punih pet godina nakon uređenja splitske Rive na red su ipak došla čuvena 'vješala'. Pomoćnik nove ministrice kulture Zlatko Uzelac otvoreno je najavio uklanjanje agresivnih nosača tendi i rasvjetnih stupova s glavne gradske šetnice, prije svega zato što narušavaju vizuru Dioklecijanove palače, a nakon trosatnog sastanka u splitskoj gradskoj upravi postalo je izvjesno da će redizajn cijelog prostora biti povjeren Studiju 3LHD

Zagrebački arhitekti su autori originalnog projekta Rive, koja je po starom splitskom običaju proizvela beskrajne javne rasprave i polemike, a nakon početne Uzelčeve najave dobili su podršku struke koja se usprotivila neovlaštenim intervencijama u autorsko djelo.

Doministar kulture ipak i dalje inzistira na izmjeni projekta na koji je već potrošeno čak 100 milijuna kuna, pa se na burnom sastanku s arhitektima te splitskim dogradonačelnicima tražilo rješenje kako ukloniti 'vješala', zadovoljiti 3LHD i građanima objasniti zašto je skupoj Rivi u tako kratkom roku potrebno novo preuređenje. Arhitekt Saša Begović, čiji je tim pod pritiskom politike i konzervatora već prilikom uređenja Rive bio primoran na kompromise i koji se nakon burnih javnih rasprava odlučio da ubuduće neće projektirati u Splitu, odbio je javno govoriti o ovom slučaju.

'Razgovarali smo o mogućnosti da se razgovara o eventualnom redizajnu', potvrdio je splitski dogradonačelnik Jure Šundov i otkrio da su zagrebački arhitekti pristali jedino na razgovor 'o projektu u cjelini, a ne o njegovim segmentima'. Šundov je priznao da Splićani imaju primjedbe na tri bitna detalja na Rivi (osim nosača tendi neuspješnom se pokazao i izbor vegetacije koja ne izdržava vremenske uvjete te izbor stolova i stolica koje su ugostitelji ionako spontano zamijenili), pa demantirao informacije da je splitska šetnica u nekim svojim dijelovima - bespravna.

'Procedura kojom se došlo do rješenja bila je potpuno zakonski provedena, a za kompletnu Rivu i sve intervencije na njoj postoje uredne uporabne dozvole', kazao je Šundov. Doministra Uzelca upitali smo je li intervencija koju najavljuje doista prioritet, pa nam je odgovorio da je to 'jedan od koraka koje treba učiniti, a koji je tehnički lakši te estetski i financijski prilično jednostavan'.

'Dioklecijanova palača je najvažniji spomenik povijesne arhitekture na tlu Hrvatske i mora biti prezentirana na dostojan način. Naravno, to je samo dio posla, potrebno je do kraja urediti i prostor ispred njenog južnog i istočnog pročelja, pa čak i dodatno ukopati željezničku prugu koja danas prolazi desetak metara od građevine iz rimskog doba. U odnosu na sve probleme, ovo možda jest minorno pitanje, no Palača sama od sebe donosi i novac i ne smijemo bježati od ostvarenja ideja naše generacije', kazao nam je Uzelac. U situaciji kada je čak i 'pilanje vješala' velik zalogaj za opustošeni splitski proračun, postavilo se logično pitanje - tko će platiti taj 'estetski i financijski jednostavan korak'?

'I Ministarstvo će sudjelovati', obećao je Uzelac.

183307,181033,139797,90765
Zanimljivo, pomoćnik ministrice kulture bio je jedan od sudionika natječaja iz 2004. godine, gdje je zajedno s kolegama Antunom i Brunom Diklić neuspješno ponudio svoju viziju Rive. Po njoj, ispred južnog pročelja Palače izgradio bi se plitki bazen (!), djelomično bi se nadogradila zgrada Lučke kapetanije, dok bi se barokni bedemi koji su u prošlosti okruživali splitsku jezgru 'reciklirali' zelenim pojasom koji bi prolazio preko današnjeg Pazara, usjeka pruge i gradskih prometnica, pa 'kroz zgradu Biskupove palače' završavali u blizini mora. Neuobičajeno rješenje, blago rečeno, nije oduševilo stručni žiri: opisali su ga kao 'pretjerano muzejski i doslovno'. Od 11 prijavljenih radova nije se plasiralo među prvih šest.

Je li moguće da Uzelac danas inzistira na redizajnu Rive samo zbog nezadovoljstva jer njegova vizija prije osam godina nije prošla? Pomoćnika ministra zamolili smo za komentar pa nam je potvrdio da je njegova današnja ideja o dodatnom ukopavanju željezničke pruge proizašla upravo iz natječajnog projekta na kojemu je sudjelovao. 'Ali na tom radu konkretno i osobno nisam radio, kolege arhitekti potpisali su me jer su preuzeli moju ideju o ukopavanju pruge. To je ionako ključ cijele priče', kaže Uzelac. Kako za skup projekt novca očito nema, Ministarstvo kulture zasad će inzistirati tek na 'tehnički lakšem i financijski jednostavnom' rješenju, odnosno na 'pilanju vješala'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još