Hrvatska TUŽBA SUDU ZA LJUDSKA PRAVA

Zašto su žene u Hrvatskoj prisiljene kod kuće rađati u ilegali?

Zbog nemogućnosti porođaja u vlastitu domu uz stručnu skrb, a što je jedno od temeljnih ženskih prava, Ivana Pojatina, pripremajući se za porođaj četvrtog djeteta, ovaj put kod kuće, odlučila je, uz podršku Centra za mirovne studije i Rode, u veljači 2012. podnijeti zahtjev Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv Republike Hrvatske

Ranko Suvar / CROPIX
Ivana Pojatina
Ivana Pojatina
četvrto je dijete rodila u vlastitom domu uz asistenciju stručne osobe, u njezinom slučaju primalje i rekla je: 'Bilo je to lijepo iskustvo.' Ali ne i ono što je uslijedilo potom; naime, pedijatrica njezino troje djece nije htjela pregledati novorođenče pa je našla novu, kao i drugog ginekologa, jer njezin dotadašnji također nije pokazao razumijevanje, a problema jedino nije bilo pri upisu u Maticu rođenih, jer su se u njezinoj općini već susreli sa sličnim slučajem pa su se, reče, pripremili. Razočarana i zbog navedenog uskraćena, jer sukladno odredbama Ustava i Konvencije o ljudskim pravima, nije naišla na razumijevanje hrvatskog zdravstvenog sustava, zadovoljštinu uz pomoć CMS-a i Rode odlučila je potražiti na Europskom sudu za ljudska prava, ponukana i sličnim slučajem u Mađarskoj, kazala je na konferenciji za novinare u prostorijama udruge Roda.

'Naime, žene koje se u Hrvatskoj odluče na porođaj kod kuće i njihova tako rođena djeca nailaze na niz poteškoća', kazala je voditeljica Ureda Rode Branka Mrzić Jagatić te istaknula 'da su brojni slučajevi prijavljivanja policiji i centrima za socijalnu skrb, prijetnji oduzimanjem djeteta, čak i opasnih vaginalnih pregleda žena neposredno nakon porođaja da bi se utvrdio porod, razdvajanja majke i djeteta u rodilištima te kasnije poteškoća pri upisu djeteta u maticu rođenih'.

'Iako su se naši bake i djedovi pa i roditelji rađali u svojim domovima, bila je dovoljna samo jedna generacija djece rođene u rodilištima da se uskrati ovo temeljno pravo svakog pojedinca na dostojan početak života te jedno od temeljnih ženskih prava na odluku o odabiru hoće li roditi u bolnici ili vlastitom domu', upozoravaju iz udruge Roda.

162639,185082,134549,182830
Budući da, s obzirom na spomenuta prava, nije naišla na razumijevanje hrvatskog zdravstvenog sustava, premda, kaže, nije imala negativnih iskustava pri bolničkom porođaju, Ivana Pojatina zahtjevom prema ELJSP-u odlučila je potaknuti Republiku Hrvatsku na zakonsko uređenje porođaja u vlastitu domu uz stručnu pomoć.

Do tada, a čekamo odgovor iz Ministarstva zdravlja o (ne)mogućoj promjeni, porođaj kod kuće spada u ilegalu, jer iako i postoji Zakon o primaljama, one mogu biti gonjene ako se dozna  da su izvan bolnice pomagale u porodu kod kuće, a ne treba zaboraviti i da je bivši resorni ministar, HDZ-ov Darko Milinović bio zauzeo stav da se 'asistencija pri porođaju u kući smatra nadriliječništvom'. No pitanje je, poručuju iz Rode, 'tko je odgovoran - roditelji koji s djetetom starim dan ili dva odlaze pedijatru u najboljoj namjeri ili pedijatri koji se oglušuju o Hipokratovu zakletvu ili zakonodavac koji ucjenom roditelja želi regulirati pitanje (ne)mogućnosti rađanja kod kuće?'

'Situaciju koja je sada neprihvatljiva treba zakonski urediti tako da postoji mogućnost izbora kad je riječ o trudnoći bez odstupanja, uz određene odredbe, primjerice blizina bolnice, stručnu pomoć i slično, a premda broj onih žena koje žele roditi u vlastitu domu raste (doduše, egzaktnih podataka nema - kažu Rode, koje govore o nekoliko desetaka), a riječ o visokoobrazovanim ženama koje se pripremaju i informiraju o cijelom postupku, to ne znači da će sve žene htjeti rađati kod kuće', istaknula je Jagatić, dodajući da ih u rujnu na tu temu čeka i sastanak s resornim ministrom te da i neki liječnici imaju razumijevanja za mogućnost izbora.

Praksa po ovom pitanju u Europi različita je, no Rode izdvajaju primjer Nizozemske koja daje mogućnost izbora uz određena pravila, a odvjetnica Ivana Radačić koja je s kolegicom Ines Bojić podnijela zahtjev ELJSP-u kazala je da je u slučaju Mađarske Sud pozitivno ocijenio sličan zahtjev, a da je i sama Mađarska još 2009. najavila izmjene premda to još nije posve učinila. Za rješavanje Pojatininog zahtjeva, poučena dosadašnjim iskustvom u hrvatskim zahtjevima, a iskusna je na tom području, procjenjuje da će trebati dvije do tri godine za ocjenu Suda. No to nije izlika, nadaju se u Rodi, da Hrvatska i u međuvremenu zakonski ne regulira mogućnost porođaja u vlastitu domu uz stručnu pomoć s obzirom na to da je riječ o zaštiti prava i dostojanstva žena, njihove djece i njihovih obitelji tijekom trudnoće i porođaja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još