Hrvatska UNICEF-OVA ANALIZA DJEČJIH PRAVA

Zbog sve češćih razvoda mijenjat će se Obiteljski zakon!

Petnaest godina nakon što je napravljena posljednja detaljna analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj, Institut Ivo Pilar i UNICEF predstavili su najnovije istraživanje koje je pokazalo da je neki napredak po pitanju prava i djece napravljen, no po pitanju ostvarivanja nekih prava i zaštite i dalje kaskamo za europskim državama


Iako djeca i adolescenti čine 21,1 posto od ukupno procijenjenog broja stanovnika (što je ispod europskog prosjeka od 25 posto), na skrb za djecu troši se samo 1,6 posto državnog proračuna. Statistički su to podaci objavljeni u Analizi stanja prava djece i žena u Hrvatskoj koju je u suradnji s UNICEF-om napravio tim stručnjaka Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

No unatoč ne baš velikim sredstvima koja se izdvajaju za djecu, u Hrvatskoj je u zadnjih 15 godina ipak napravljen veliki pomak. Potvrdila je to i voditeljica tima stručnjaka s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Andreja Brajša Žganec, koja je kazala da ipak još ima prostora za poraditi na programima prevencije, ali i zapošljavanju stručnjaka koji će kreirati programe za djecu.

'Zadnja UNICEF-ova analiza napravljena je 1998., utvrdili smo da je danas došlo do velikih poboljšanja položaja prava i djece i žena u Hrvatskoj, ali smo istaknuli niz preporuka koje treba napraviti da bi prava bila još bolja. Postoje velike teritorijalne razlike s obzirom na zadovoljavanje prava djece u Hrvatskoj, dakle nije jednako regionalno zastupljeno u svim dijelovima zemlje. Osim toga, potrebno je otvarati poliklinike za mentalno zdravlje djece i u drugim regijama, prvenstveno nedostaju u Slavoniji i Dalmaciji', kazala nam je Brajša Žganec.

Preporuka o osnivanju poliklinika za mentalno zdravlje djece samo je jedna u nizu, koje se spominju na više od 200 strana analize. Među njima su i preporuke koje se odnose na školstvo i obrazovanje, gdje još uvijek ima mjesta za napredak.

'Predškolski odgoj i naobrazba nije jednako dostupna svoj djeci i roditeljima. Iako je došlo do određenog poboljšanja po pitanju dostupnosti predškolskog odgoja, nedostatak dječjih vrtića još je velik problem, posebno u malim gradovima i ruralnim sredinama. Nema dovoljno stručnog osoblja na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj odgojno-obrazovnoj razini. Srednjoškolsko je obrazovanje najpotplaćenije područje obrazovanja, stoga je najučinkovitija strategija za unapređenje rezultata obrazovanja hitno povećanje sredstava za srednjoškolsko obrazovanje', rezime je stanja školstva u analizi, pri čemu se preporučuje i otvaranje dodatnih dječjih vrtića, ali i zapošljavanje dodatnih pedagoga.

190068,176569,113708,165926
Vezano uz odgoj i obrazovanje, stručnjaci su preporučili i jačanje edukacije o ljudskim pravima, ali i uvođenje medijskog obrazovanja, kao i edukaciju o pitanjima reproduktivnog zdravlja.

'Dio adolescentica upušta se u rizično seksualno ponašanje koje odražava manjak informiranosti o negativnim posljedicama seksualne aktivnosti bez adekvatne zaštite te nedostupnost usluga ustanova za reproduktivno zdravlje. U Hrvatskoj je postotak porođaja kod adolescentica oko četiri posto što je nešto više nego u razvijenim zemljama EU', objašnjava se u analizi potreba za dodatnom edukacijom adolescenata o reproduktivnom zdravlju.

Podaci o seksualnom ponašanju adolescentica zabrinuli su i potpredsjednicu vlade i ministricu socijalne politike i mladih Milanku Opačić, koja se posebno osvrnula na podatak o tome da dio djece već sa 11 godina stupa u spolne odnose. 'U tom je smislu važno uvođenje zdravstvenog odgoja u škole', kazala je Opačić.

U analizi se nije moglo izbjeći ni pitanje siromaštva i gospodarske krize. Stručnjaci su stoga preporučili, naravno, izdvajanje više novca za siromašne obitelji, ali i savjetovanje roditelja u siromašnim obiteljima.

'Udio djece do 15 godina koji žive u uvijetima krajnjeg siromaštva u Hrvatskoj je nizak u odnosu na Istočnu Europu, a podaci pokazuju kako je većina djece koja žive u uvjetima siromaštva iz Istočne i Središnje Hrvatske. Pomoću dječjeg doplatka 2008. stopa relativnog siromaštva među djecom smanjena je za 22 posto, a stopa siromaštva cjelokupnog stanovništva za osam posto. Gospodarska kriza posebno je negativno pogodila djecu te se očekuje veće povećanje siromaštva među djecom nego među općom populacijom. Posebno se jednoroditeljske obitelji i obitelji s više djece nalaze u položaju razmjerno visokog rizika od zapadanja u siromaštvo', navodi se u analizi.

Što se pak tiče konkretnih stvari, stručnjaci su preporučili i izradu registra udomitelja. Po tom pitanju djelomično su ih poslušali i u Vladi, čija je potpredsjednica Milanka Opačić najavila i neke konkretne izmjene zakona.

'Zakoni su uvijek prva stepenica. Ubrzo ćemo predložiti izmjene Zakona o socijalnoj skrbi. Mi smo već promijenili taj zakon jer je sustav to tražio, jer smo trebali decentralizirati sustav. No sada nas čekaju sustavne izmjene kojima ćemo zaposlene u sustavu socijalne skrbi premetnuti iz činovnika u stručnjake. Uskoro ćemo predložiti i izmjene Zakon o udomiteljstvu. Udomitelji su u Hrvatskoj još uvijek nezaštićeni i za njih ćemo organizirati posebnu edukaciju jer oni većinom ne znaju kako postupati s visoko traumatiziranom djecom', rekla je Opačić.

'Posebna pozornost pri izmjeni zakona bit će posvećena i djeci koja se suočavaju s razvodom roditelja, zbog čega sve češće imaju problema i u odrastanju. 'Do kraja godine organizirat ćemo i javnu raspravu i izmjenama Obiteljskog zakona, s ciljem da se u nj ugrade što bolji mehanizmi za zaštitu djece, pogotovo one iz razvedenih obitelji. Imamo sve više traumatizirane djece zbog razvoda braka, a centri za socijalnu skrb ne znaju na koji način pristupiti takvoj djeci', objasnila je Opačić.

Među najavljenim zakonskim prijedlozima Opačić je spomenula i takozvani Zakon o dadiljama. 'Mi nemamo dovoljno vrtića i jaslica, no imamo educirane žene, koje se žele baviti ovim poslom. Ovim zakonom omogućit ćemo financijsku podlogu za njihov rad kako bi one mogle funkcionirati na tržištu rada', zaključila je Opačić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još