Hrvatska (NE)STRUČNE STUDIJE

Projekti Plomin i Ombla pod velikim znakom pitanja?

Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy zaustavila je dvije do sada nedodirljive studije utjecaja na okoliš – TE Plomin i HE Ombla – čime je pokazala da njihov status nije ovisio o zakonima nego o političkom kontekstu snažno obilježenom korupcijom. Učinila je to prije donošenja paketa novih zakona koji će izazvati snažne promjene po upravljanje okolišem u Hrvatskoj

Ozbiljnost njezina pristupa vidljiva je po činjenicama da su te studije ili odavno prihvaćene i projekt formalno postao pravomoćan, ili su smatrane tolikom formalnost da su premijer i njegov prvi potpredsjednik najavljivali početak investicije još ove godine. Zajednička vrijednost ta dva projekta približava se milijardi eura, a ulaganja i nova zaposlenja postaju neka vrste državne religije, koja zagovornike održivog razvoja anatemizira kao neprijatelje broj jedan.

Duško Marušić/PIXSELL
Njemačka tvrtka RWE, suvlasnik termoelektrane Plomin 2, prema Vidanu nema namjeru ulagati u 'neprofitabilne projekte' poput Plomina C
'Mirelino Ministarstvo' ili jednostavno 'Mirela', kako među udrugama nerijetko zovu resore zaštite okoliša i prirode, nije mnogo objašnjavalo nastalu situaciju oko Studije TE Plomin, osim kratke izjave da je vraćena na doradu, jer su neka pitanja još ostala neodgovorena. Iz udruga i medija koji se i ondje informiraju, doznaje se da HEP nije napravio jedinstvenu studiju za maksimalnu snagu elektrane od 710 MW, nego samo za novi blok, da je zanemario prostorni plan Istarske županije koji dopušta samo 335 MW snage (gradi se 500) i to na plin, a ne na ugljen.

Frontmen Eko-Kvarnera Vjeran Piršić nije zadovoljan vraćanjem studije na doradu, nego ocjenjuje da taj nepotpun i nekvalitetan dokument treba u potpunosti odbaciti, jer smatra da studija ne samo da ne dokazuje prihvatljiv utjecaj na okoliš predloženog zahvata, što joj je i osnovna svrha, već da je i sama metodologija izrade studije nepotpuna i nelegalna. On poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da održi svoje više puta izrečeno obećanje o oduzimanju ovlaštenja za izradu studija onim tvrtkama koje već desetljećima rade ne samo nekvalitetne, već i po okoliš i građane opasne studije.

Toni Vidan iz Zelene akcije poručio je 19. travnja 2012. iz Essena, gdje je boravio na godišnjoj skupštini dioničara njemačke tvrtke RWE, suvlasnika termoelektrane Plomin 2, koja je predstavljena kao glavni ulagač u Plominu C, da ta tvrtka nema namjeru ulagati u 'neprofitabilne projekte' i da je time otkantala HEP. Tu nije kraj. Prema Vidanu, predstavnik RWE-a posuo se pepelom po glavi zbog nezaštićenog odlagališta pepela TE Plomin 2 koji okolo raznosi vjetar te izrazio spremnost investirati zajedno s HEP-om 1,2 milijuna eura u otklanjanje problema. Iz svega do sada stekao se dojam da HEP ne razmišlja o tome.

Iz niza kritika izdvojit ćemo još samo onu Ljubomira Majdandžića iz Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, izrečenu na jednom forumu za okoliš, koja znakovito osvjetljava energetsku politiku Hrvatske. 'Proizveo sam danas tri puta više energije nego što ju je moja šestočlana obitelj potrošila, ali hrvatska vlast nam kaže: vaše je da trošite, a ne proizvodite energiju', ozlojeđeno će čovjek čija je kuća u zagrebačkom Španskom prekrivena solarnim pločama.

Situacija s Omblom zagonetnija je i tajnovitija, jer se Mirela Holy brani da su joj zbog pravomoćnosti projekta zavezane ruke osim da studiju dade na tajnu stručnu reviziju. To je, prema vlastitoj tvrdnji, i učinila. Kako tportal neslužbeno doznaje, Ministarstvo je dobilo ocjene četvorice javnosti nepoznatih stručnjaka te ih sredinom travnja dostavilo Vladi. I što sada? Nitko ne zna. Vlada će donijeti političku odluku koja će vjerojatno održavati njezinu procjenu snage okolišne javnosti. Ako se dala zavesti šupljim vrijednostima projekata bivše Vlade, može protiv sebe očekivati ne samo domaću javnost, koja je kumulativno senzibilizirana na više neuralgičnih točaka ne samo po Istri, oko Dubrovnika i na drugim dijelovima zemlje, nego da će biti izložena i pritiscima europske politike.

Zvonimir Pandza/Vecernji list
Hoće li Vlada odustati od HE Ombla ako revizija pokaže da je stručna studija neupotrebljiva?!
Dubina problema sa studijama utjecaja može se nazrijeti između ključnih tvrdnji koje ćemo ovdje navesti. S jedne strane su izjave Nenada Mikulića, koji je od 1997. do kraja 2011. bio na čelu Uprave za procjenu okoliša i industrijska onečišćenja nadležnog Ministarstva, koji je, po vlastitoj tvrdnji, odgovoran za oko 1.600 studija, da su sve studije vođene po važećim zakonima i da su OK, i bivšeg člana Uprave HEP-a za održivi razvoj Velimira Rajkovića, da HEP želi proći svu proceduru i da prihvaća zahtjeve struke i da uvijek angažira licencirane stručnjake. S druge strane su tvrdnje kritičara poput spomenutog Vjerana Piršića koji bi, kako kaže, mogao napraviti katalog gluposti i neistina koje je čuo na tridesetak rasprava, poput falsificiranja dubine mora za studiju ribogojilišta, lažiranja udaljenosti koja se može otkriti golim pogledom na kartu, deseterostrukog povećanja količine plinova iz tankera, itd., te Dušica Radojčić iz Zelene Istre s iskustvom otprilike istog broja studija, koja kaže kako je u osnovi loš propis, da se postupak vodi potpuno netransparentno, a na točkama mogućeg utjecaja javnosti postavljeni su predstavnici državne uprave koji su pod utjecajem politike. Crna kutija koju omeđuju ove izjave predstavlja hrvatski model korupcije u javnom sektoru u kojem sve djeluje legalno, a stvarnost upozorava da se mnogo toga ne slaže s duhom zakona.

Rezultate takvih studija moguće je vidjeti na primjeru HE Lešća na Dobri, koja je pokrenuta prije samo godinu i pol dana, a koja zbog loše studije već uzrokuje erozije tla i uništavanja prometnica, ugrožavanje mostova, poplavljivanje okolnog zemljišta, pojave vodnog vala koji je poguban po kupače, ribolovce i po mrijest riba, kao i druge opasnosti.

'Iz HEP-a su međutim zaključili da je studija bila loša, stara i da je kriva struka. Ako je netko zakazao, onda su to prvo donositelji političkih odluka', smatra Denis Frančišković iz Udruge Eko-Pan iz Karlovca. Vrijednost projekta HE Lešće krenula je s pedesetak pa se popela na 65 te na kraju dosegla gotovo sto milijuna eura. Tu nije uračunata šteta za koju je nedavno formiran tim u Karlovcu. Kolika će stvarna vrijednost biti HE Lešće, a koliko će biti štete, za sada mogu podjednako reći studija utjecaja i kristalna kugla energetske linije zapovijedanja u Hrvatskoj.

191753,186693,180234,184498Pored ozbiljnosti i dosljednosti poteza (iako joj kadroviranje nije jača strana) koje je povukla ministrica Holy i prije promjena paketa zakona, sve to ukazuje i na opasnosti kojima je izložena ne samo od strane egergetskih lobija nego i iz vlastite Vlade koja ostavlja dojam da se skanjuje i relativizira ozbiljnost problema. Pored osnovne dimenzije problema, Vlada treba znati da ministrica Holy uživa veliku podršku javnosti, vjerojatno kao malo tko od njezinih kolegica i kolega, i da će tretman ovih dvaju projekata utjecati na kredibilnost vlasti: je li ona doista za raskidanje sa starom praksom, koju odlučno zagovara Mirela Holy, ili je za kontinuitet loše (često korumpirane) prakse, što bi praktično značilo suzbijanje politike demonstrirane kroz Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još