Jedan za drugim hrvatski su predstavnici u upravljačkim i nadzornim strukturama Ine pred sucem Županijskog suda u Zagrebu Ivanom Turudićem ponavljali kako niti imaju kakva prava, niti bilo što mogu učiniti u tijelima u koja su delegirani, jer ih kod donošenja strateških odluka mađarska strana jednostavno – nadglasa.

I nisu se zaustavili na tome, nego su na suđenju Ivi Sanaderu, optuženom da je upravo od Mađara dobio 10 milijuna eura kako bi MOL-u prepustio upravljačka prava nad INA-om, tvrdili i kako je 'izmjenama međudioničarskog ugovora INA u potpunosti prepuštena strateškom partneru, čime je izdan hrvatski nacionalni interes'. MOL, naime, ima 47,26 posto dionica, hrvatska Vlada 44,84 posto, a tzv. mali dioničari ostatak.

'Krucijalni zahtjevi i primjedbe hrvatskih predstavnika ostaju zabilježeni samo kao izdvojeno mišljenje ili kao točka dnevnog reda, ali nemaju stvarnog utjecaja na donošenje konačnih odluka', poručila je i Maja Rilović, predstavnica radnika u NO INA-e.

U potpunosti je podržala svoje kolege, potvrđujući njihova svjedočenja na suđenju Sanaderu. Smatra i kako 'hrvatski članovi Uprave i NO nisu u poziciji obavljati svoju funkciju sukladno hrvatskom zakonodavstvu', što je po njezinom mišljenju – 'omalovažavanje'.

'Rasprave su po važnim i sukobljenim pitanjima bile žestoke, posebice kad se govorilo o upravljanju kompanijom ili listi ovlaštenja za donošenje odluka (LODO), strategiji, kapitalnim investicijama, modernizaciji obje rafinerije, maloprodaji, razvojnim projektima... Sjednice su trajale i po 10-ak sati. Uvijek smo po tim pitanjima bili preglasani od MOL-a', požalila se Maja Rilović.

Upravo će Maja Rilović, koju prije nekoliko mjeseci mađarski članovi Uprave INA-e nisu željeli u NO, uskoro i ostati jedina nova stara članica tog tijela. Umjesto Davora Šterna, Damira Vanđelića i Gordane Sekulić, na (ne)važne pozicije će ministri Radimir Čačić i Slavko Linić, te najvjerojatnije premijerov savjetnik Siniša Petrović.

Bez obzira na upozorenja iz Bruxellesa, još se samo čekaju određene zakonske izmjene kako bi ministarski dvojac i počeo nadzirati Inu. No nije samo njihov ulazak u NO dovoljan, jer su problemi na koje se ukazuje, pri čemu se spominje i kršenje hrvatskih zakona i nepoštivanje institucija, doista vrlo ozbiljni.

'Hitno bi se trebali poduzeti odgovarajući koraci od strane hrvatske Vlade, osobito pri tome mislim na reviziju dioničarskog ugovora, jer je to osnova za promjene. Time će se i osigurati prava Vlade sukladno vlasničkom udjelu', poručila je Maja Rilović.

Doista i jeste ključno pitanje kada Vlada namjerava nešto poduzeti na reviziji spornog ugovora. Mogućnost te izmjene postojala je nakon proteka dvije godine pa se prošle godine to i pokušalo. Iako je Vlada Jadranke Kosor osnovala povjerenstvo, pregovori nisu nikad počeli.

Nešto slično uskoro bi trebala pokušati Vlada Zorana Milanovića, o čemu se nedavno i počelo šuškati, a što je neizravno za Novu TV potvrdila i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Ona je najavila kako se polovicom svibnja priprema za konzultacije s predstavnicima Europske komisije s namjerom da ih uvjeri u opravdanost imenovanja političara u nadzorne odbore poduzeća u državnom vlasništvu.

'Konzultacije počinju već sredinom mjeseca i tada očekujem da će se objasniti situacija odgovornosti države koja ima preko 44 posto vlasništva u Ini i u kojoj je došlo do problema, jer se nije odgovorno ponašalo. Očekujem da nakon toga više neće biti prepreka da Vlada preuzme i odgovornost', objasnila je ministrica Pusić ne preciziravši kad bi se dogovor EK i Hrvatske konačno mogao i dogoditi.

U međuvremenu, mnogi će se odgovori očekivati i nakon skorašnjeg posjeta premijera Zorana Milanovića Budimpešti i mađarskom kolegi Viktoru Orbanu. Zasigurno će mu imati puno toga reći kad su odnosi INA – MOL u pitanju, jer je mađarska država vlasnica četvrtine dionica te kompanije.