OBLJETNICA BLJESKA

'Umjesto da slavi 1. svibnja, Milanović je trebao biti u Okučanima'

01.05.2012 u 13:50

Bionic
Reading

'Bljesak, Oluja i reintegracija hrvatskog Podunavlja potporni su stupovi današnje hrvatske države. Upravo su visoka profesionalnost vas, hrvatskih branitelja, i dosljednost hrvatskih građana u očuvanju mira, slobode, demokracije i temeljnih ljudskih prava i bili naša ulaznica, najprije u NATO, a potom i u Europsku uniju. Stoga je obveza svih hrvatskih građana da čuvaju dostojanstvo Domovinskog rata i hrvatskih branitelja i da nikada nikome ne dopustimo da njima manipuliraju', rekao je u Okučanima predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem na današnjem svečanom obilježavanju 17. obljetnice Vojno-redarstvene akcije Bljesak, kojom je od srpskog agresora oslobođena zapadna Slavonija

Kod središnjeg križa u Spomen parku hrvatskih vitezova, položeni su vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na 42 hrabra bojovnika koji su svoje živote dali za slobodu Hrvatske. U akciji su ranjena 162 branitelja.

'Zato što je bila pravedna, oslobodilačka i obrambena, vojno-redarstvena akcija Bljesak bila je osuđena na uspjeh. Bljesak je ujedno bio i prijelomna točka Domovinskog rata, koja je uvjerila međunarodnu zajednicu u pravednost i legitimnost hrvatskih ciljeva, kao i svu pogubnost Miloševićeve agresorske politike', dodao je Šprem i potom otvorio županijske sportske susrete UDVDR-a Brodsko-posavske županije. Pored Šprema, vijence su položili i ministar obrane Ante Kotromanović, izaslanik predsjednika Republike i načelnik Glavnog stožera Drago Lovrić, bivša premijerka Jadranka Kosor i bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks

'Nedopustivo je da u prvoj godini mandata danas u Okučanima nije bio premijer Zoran Milanović. Umjesto da slavi Prvi svibanj sa stranačkim kolegama, Milanović je trebao biti u Zagrebu i primiti žuti karton koji mu uručuju građani i sindikati, ali i u Okučanima i svim mjestima gdje se slavi pobjeda', kazala je Kosor nakon polaganja vijenca.

U prva dva svibanjska dana 1995. za samo 31 sat oslobođeno je 500 četvornih kilometara do tada okupiranog hrvatskog teritorija. Ujedno je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb – Lipovac i željezničkom prugom prema istoku Hrvatske. U Bljesku su sudjelovale 32 postrojbe vojske i policije.